ZASTUPNIČKI DOM ZAVRŠIO RASPRAVU O LIBERALIZACIJI DEVIZNOG SUSTAVA

ZASTUPNIČKI DOM ZAVRŠIO RASPRAVU O LIBERALIZACIJI DEVIZNOG SUSTAVA Zastupnički dom Hrvatskog sabora završio je jučer navečer raspravu o prijedlogu zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, te izmjenama zakona o osnovama deviznog sustava u prvom čitanju. No, o njima se nije glasovalo jer nije bilo kvoruma. Izmjenama zakona o deviznom sustavu liberalizira se devizno poslovanje, pa bi ubuduće poduzeća mogla dobivati devizne kredite, slobodno kupovati devize, te ih polagati na devizne račune. Poduzećima bi se, također, omogućila slobodna zamjena jedne valute u drugu, kako bi se zaštitila od rizika prevelikih oscilacija tečajeva. Te su izmjene podržali svi zastupnici, no neki su od njih zamjerili što se u obrazloženju zakona, osim ove prve faze liberalizacije deviznog sustava, navode još tri kojima je krajnji cilj uvođenje eura umjesto kune. Predložena liberalizacija predstavlja iskorak prema modernom tržišnom gospodarstvu i to podržavamo, kazao je u ime Kluba zastupnika HDZ-a Zlatko Mateša. Međutim, smatra da su 3. i 4. faza "zalutale" u zakon, te izazvale preuranjenu raspravu o uvođenju eura. Dodao je i to kako bi HNB trebala sastaviti cjelovit prikaz dobrih i loših strana "euroizacije" Hrvatske. Đuro Njavro (Klub DC-a) zamjerio je, pak, zakonu što ne omogućuje građanima kupovanje dionica na svjetskim burzama. Ako liberaliziramo domaće tržište, našim bi građanima mogli dozvoliti ulaganja u inozemstvu, smatra Njavro. Klubovi zastupnika vladajuće "šestorke" podržali su prijedlog zakona jer je, kažu, liberalizacija deviznog sustava nužna, ako se želimo približiti Europskoj uniji. Dom je večeras završio i raspravu o prijedlogu zakona o HNB-u kojim se jača nezavisnost središnje banke i mijenjaju njezini ciljevi. Tako osnovni cilj HNB-a više ne bi bilo održavanje stabilnosti tečaja kune, nego stabilnosti cijena. Zakonom se, također, središnjoj banci zabranjuje kreditiranje države. U raspravi je većina zastupnika ocijenila kako se radi o modernom zakonu, prilagođenom europskim standardima, no neki su pitali nisu li ciljevi HNB-a postavljeni previsoko, s obzirom na nerazvijenost hrvatskog financijskog tržišta. Najkritičnije je prema zakonu bio Zlatko Mateša koji je ocijenio kako se njime, uz trodiobu vlasti, u Hrvatsku uvodi i četvrta - HNB - s obzirom da po predloženim rješenjima središnja banka više ne odgovara Saboru. Više nije obvezna, kaže, Saboru podnijeti čak ni financijski plan. Smatra, također, da nije dobro određen način izbora članova Savjeta HNB-a, ni to tko može biti član tog Savjeta. U završnoj riječi, guverner HNB-a Željko Rohatinski kazao je kako doista treba naglasiti odgovornost HNB, guvernera i Savjeta parlamentu, no da središnja banka mora imati potpunu operativnu nezavisnost.