SNAŽAN RAST DEVIZNE ŠTEDNJE U PROŠLOJ GODINI, RASTU I KREDITI BANAKA

SNAŽAN RAST DEVIZNE ŠTEDNJE U PROŠLOJ GODINI, RASTU I KREDITI BANAKA Prošla je godina obilježena snažnim rastom devizne štednje u hrvatskim bankama, koja je krajem studenoga iznosila 46,1 milijardu kuna, što je 9,6 milijardi, ili 26,4 posto više nego godinu dana prije, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB). U četvrtom tromjesečju prošle godine intenzivnije su, nego proteklih tromjesečja, rasli i krediti banaka. Prema preliminarnim podatcima za prosinac, plasmani banaka premašili su 60 milijardi kuna, odnosno bili su za 4,3 milijarde kuna viši nego krajem 1999. Analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a ističu da je i krajem prošle godine nastavljen snažan rast devizne štednje. Ta je štednja krajem studenoga iznosila 46,1 milijardu kuna. I preliminarni podatci za prosinac 2000. ukazuju na velik rast ukupnih likvidnih sredstava. Na to je, osim sezone (koja se uvijek isključuje), posebno utjecao povrat osigurane štednje. Tako je do kraja prosinca isplaćeno 1,1 milijarda osigurane štednje, pri čemu je samo manji dio povučen u deviznoj efektivi, odnosno izišao je iz bankarskog sustava, ističe se u Biltenu HNB-a. Ukupno će se po osnovi osigurane štednje građana u bankama u stečaju isplatiti 2,4 milijarde kuna. Ukupna likvidna sredstva povećat će se pak za onoliko koliko štediše odluče tih sredstava ostaviti u domaćem bankarskom sustavu, kako je uglavnom i bilo prema preliminarnim podatcima za isplate ostvarene u prosincu. Analitičari središnje banke ističu da su nastavljena i povoljna kretanja na strani aktive, u plasmanima banaka. Iako još nema veće kreditne ekspanzije, krediti su ipak tijekom četvrtog tromjesečja rasli intenzivnije nego tijekom prva tri tromjesečja 2000. Preliminarni podatci HNB-a za prosinac pokazuju da su plasmani banaka premašili 60 milijardi kuna, što je za 4,3 milijarde kuna više nego krajem 1999. godine. Nakon triju tromjesečja uporne kreditne stagnacije u četvrtom je tromjesečju prisutno značajno ubrzanje, pa analitičari procjenjuju da bi nominalni godišnji rast kredita mogao biti oko 8 posto. Tijekom prošle godine krediti stanovništvu povećavali su se nešto brže nego poduzećima, koji su ipak zaustavili negativni trend i počeli malo rasti. I podatci za trend-ciklus također govore o promjeni trenda, pa analitičari središnje banke zaključuju kako se može očekivati da će se u prvom tromjesečju ove godine nastaviti odlučniji uzlazni trend kredita.