ZAGREB, 17. siječnja (Hina) - Hoće li ograničavanje radnog vremena trgovina na malo spriječiti iscrpljivanje radnika u trgovinama i treba li žuriti s pripremama za uvođenje eura, bila su osnovna pitanja na današnjoj sjednici Odbora za
gospodarstvo, razvoj i obnovu Zastupničkog doma Hrvatskog sabora.
ZAGREB, 17. siječnja (Hina) - Hoće li ograničavanje radnog vremena
trgovina na malo spriječiti iscrpljivanje radnika u trgovinama i
treba li žuriti s pripremama za uvođenje eura, bila su osnovna
pitanja na današnjoj sjednici Odbora za gospodarstvo, razvoj i
obnovu Zastupničkog doma Hrvatskog sabora. #L#
Odbor Zastupničkom domu predlaže da se prijedlog zakona o radnom
vremenu trgovina na malo uputi u 3. čitanje kako bi se doradio, te u
njega ugradili zahtjevi sindikata i poslodavaca.
U prethodnoj vrlo burnoj raspravi predsjednica Sindikata trgovine
Hrvatske (STH) Ana Knežević kazala je kako u trgovini vlada
anarhija zbog toga što nije precizno određeno radno vrijeme. U
trgovinama čak 120 tisuća zaposlenih radi na "crno", a radi se i
nedjeljama i blagdanima, što bi, smatra, trebalo zabraniti. Ovaj
zakon nije na tragu zahtjeva sindikata, pa oni na ukupno 14 članaka
imaju amandmane na njih čak 11, zaključila je Ana Knežević.
Zastupnik HSLS-a Hrvoje Zorić smatra, međutim, da se
ograničavanjem radnog vremena neće riješiti nagomilani problemi u
trgovini. Oni će se, kaže, riješiti poštivanjem Zakona o radu i
kolektivnih ugovora, te pojačanim radom državnih inspektora. Pitao
je, pritom, zašto nekomu zabraniti rad, ako on za to ima interesa i
zašto nekoga tjerati da radi, ako nema interesa.
S time se slaže i Emilija Vadlja iz Hrvatske gospodarske komore koja
kaže kako radnike treba zaštititi, ali ne rastrikcijama, dodavši i
to kako Europska unija liberalizira rad trgovina.
Dražen Kalogjera smatra kako treba ostaviti mogućnost dogovora
između poslodavaca i radnika. Zašto braniti nekomu da radi
nedjeljom, ako to želi i ako je za to plaćen? Zašto onemogućavati
rad obiteljskim trgovinama koje nalaze interesa za rad poslije
ponoći i blagdanima, pitao je Kalogjera.
Žučnu polemiku izazvao je i prijedlog izmjena Zakona o osnovama
deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometa zlatom, kojim se
liberalizira poslovanje devizama.
Izmjene zakona omogućuju poduzećima slobodnu kupovinu deviza i
polaganja strane valute na račune bez navođenja osnove plaćanja,
što je sada obvezno, pojasnio je pomoćnik ministra financija
Miljenko Fičor. Istaknuo je i to kako se omogućuje devizno
kreditiranje domaćih poduzeća.
Te će izmjene, kaže, potaknuti devizno tržište, a banke će moći
racionalnije i učinkovitije koristiti svoja devizna sredstva.
Istaknuo je, također, kako se uslijed liberalizacije deviznog
poslovanja ne očekuje jači bijeg iz kuna u devize jer će to učiniti
samo ona poduzeća koja imaju višak novca, dok većini kune trebaju za
tekuća plaćanja.
Zastupnik HDZ-a Zlatko Mateša podržava te zakonske izmjene, no
smatra da bi se o mogućnosti uvođenja eura kao druge službene valute
u Hrvatskoj, što se također predlaže izmjenama zakona, trebala
provesti široka javna rasprava jer je to, ističe, krupno političko
pitanje.
S time se slaže i Dino Debeljuh (IDS) koji kaže kako se ovim
izmjenama otvaraju suštinska pitanja jer se kuna dovodi u drugačiji
položaj nego dosad.
Zbog tih primjedbi, Odbor je zaključio kako izmjene zakona o
osnovama deviznog sustava treba razmatrati u redovitoj, a ne hitnoj
proceduri.
(Hina) nb sšh