ŠV-24.I.-NZZ-DEL PONTE U BEOGRADU

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 24. I. 2001. Carla del Ponte kod Koštunice u Beogradu "Carla del Ponte, glavna tužiteljica suda za ratne zločince u Haagu u utorak je stigla u trodnevni posjet Beogradu. Na večer se u palači federacije sastala s jugoslavenskim predsjednikom Vojislavom Koštunicom. Završen je za jedan sat. Carla del Ponte je napustila zgradu okružena tjelohraniteljima a Koštunica je ostao nevidljiv. Izjava za tisak nije bilo. Dvije govornice u dvorani ostale su neuporabljene. Izgleda da pravnici, predsjednik i glavna tužiteljica u međuprostoru između prava i politike ne nalaze zajednički jezik u odnosu na ratne zločine. U srijedu i četvrtak tužiteljica će razgovarati s jugoslavenskim ministrima vanjske i unutarnje politike i pravosuđa, zatim sa šefom narodne banke i naposljetku s imenovanim srpskim predsjednikom vlade Zoranom Đinđićem i drugim političarima. Njezina je nakana od jugoslavenskih vlasti zatražiti suradnju s međunarodnim sudom i utvrditi načine te suradnje. Konkretno je riječ o uhićenju i izručenju onih osoba protiv kojih su podignute optužnice zbog teških zločina u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovi, te o blokadi njihovih imovina. Među optužene pripadaju ponajprije bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, sadašnji srpski predsjednik Milan Milutinović i drugi predstavnici bivšega režima s boravištem u Srbiji. Treba dodati i bosanske Srbe koji navodno često borave u Srbiji, poput bivšeg predsjednika srpske republike Radovana Karadžića i njegova generala Ratka Mladića. U Bosni razmješteni NATO-ovi vojnici i policajci UN-a dosad ih nisu uhitili, navodno zato što ih nisu pronašli ili zato što je bilo preopasno. Nisu poznata sva imena optuženih. Osim javnih, haaški sud podiže i tajne optužnice kako bi se izbjegao bijeg i uklanjanje dokaza. No Carla del Ponte se u Beogradu najprije sastala s rođacima žrtava NATO-ovih bomba. Pred njima je izjavila da je bivši predsjednik Milošević bio obaviješten o predstojećem bombardiranju televizijskog studija u Beogradu. U tom je napadu - prijepornom i na Zapadu - u svibnju 1999., bilo više poginulih. Tada je upalo u oči da među žrtvama nisu bili novinari nego samo tehnički službenici i noćni čuvari. Nedugo zatim bilo je rečeno da su uporabljeni kao ljudski štitovi i žrtvovani propagandnim ciljevima. NATO-ovi su glasnogovornici bombardiranje nazvali opravdanim udarom na instrument moći Miloševićeva režima, a jugoslavenske vlasti napadom na civilnu ustanovu i ratnim zločinom. Među ostalim, zbog tog su događaja Haagu tužile NATO. Carla del Ponte je odbila tužbu. Zbog toga ju je srpska strana optužila za pristranost. Uoči posjeta došlo je do medijske razmjene udaraca između Koštunice i Carle del Ponte. Koštunica je na nediplomatski, upravo nezgrapan način pokazao da mu Carla del Ponte nije dobrodošla. Poručio je da za nju nema vremena. Da nije nikakav šef države ni šefica vlade pa da zato nema odgovarajući rang. Osim toga je načelno doveo u pitanje legitimnost i autoritet haaškoga suda. Carla del Ponte je suho odgovorila da se Koštunica sastaje s mnogim ljudima pa da će valjda naći vremena i za glavnu tužiteljicu. U interviewu belgijskom listu 'Le Soir' svojem je protivniku najavila što će mu reći. 'Reći ću mu da je te ljude optužio sud. Tu su optužnice i tu su i nalozi za uhićenje. Obavite svoju dužnost.' Da će mu predočiti sve, čak i optužnice koje su pod ključem. Da su mnogi od tih ljudi u Srbiji. Da Koštunica ima sredstva za suradnju - da je to samo pitanje njegove volje. Srpske su se novine nakon toga upustile u špekulacije kako će glavna tužiteljica predsjedniku predati naloge za uhićenje i za koje vjerojatne ratne zločince. Navodile su brojeve i imena. Zatim je opet rečeno da će vjerojatno uručiti samo jedan nalog za uhićenje, pokusno, da bi ispitala spremnost jugoslavenskih vlasti za suradnju. Jedan je od mogućih kandidata za izručenje u jednom interviewu izjavio da ga haaški sud uopće ne zanima. U prvom planu pozornosti u svim je raspravama postupak u slučaju Miloševića. Budući srpski ministar unutarnjih poslova Dušan Mihajlović bivšeg će predsjednika odmah nakon preuzimanja dužnosti staviti pod stalan nadzor, kako je najavio u interviewu beogradskom listu 'Glas javnosti'. Da postoji optužnica haaškoga suda i da domaći sudovi istražuju zloporabu položaja. Javnost ima pravo znati što Milošević radi i gdje je. Mihajlović je prije bio Miloševićev saveznik, navodno povezan s tajnim službama, ali se od njega distancirao u jesen 1996. poslije krivotvorenja izbora" - izvješćuje novinar lista awy.