DE-YU-NL-HR-SUDOVI-Sudovi-Ratovi-Organizacije/savezi RDW-16.1.-POSJET CARLE DEL PONTE NJEMAČKI RADIO - RDW16. I. 2001.Pravedan rat ili ne?Nakon posjeta Carle del Ponte Zagrebu, komentar Volkera Wagenera."Jučerašnji dolazak Carle del
Ponte u Zagreb kao da je hrvatsku politiku, medije i dijelove stanovništva emocionalno premjestio u doba Domovinskog rata. I danas se taj pojam čak i u izrazito intelektualnim krugovima ne smatra dijelom Tuđmanova nasljeđa, nego bez suvišnih definicija opisuje kako su Hrvati doživjeli oružani sukob u devedesetim godinama: bio je to obrambeni rat, dakle opravdana stvar. Carla del Ponte mora objasniti je li netko, a ako je to točno, reći i tko je prekršio Ženevsku konvenciju. Jer zločini se mogu počiniti i u obrambenom ratu. Sama ta činjenica kao da paralizira većinu Hrvata na političkom i novinarskom području djelovanja. Oni kao da ne mogu shvatiti da su u akcijama 'Bljesak' i 'Oluja' možda napravljene i pogreške. S druge strane, politički se Zagreb prilično čudi odlučno-optužbenom nastupu haaške tužiteljice. Za to ima više razloga. Vlada mišljenje kako se političkim promjenama u zemlji nakon Tuđmanove smrti i uvjerljiva poraza njegove stranke HDZ ne pridaje
NJEMAČKI RADIO - RDW
16. I. 2001.
Pravedan rat ili ne?
Nakon posjeta Carle del Ponte Zagrebu, komentar Volkera Wagenera.
"Jučerašnji dolazak Carle del Ponte u Zagreb kao da je hrvatsku
politiku, medije i dijelove stanovništva emocionalno premjestio u
doba Domovinskog rata. I danas se taj pojam čak i u izrazito
intelektualnim krugovima ne smatra dijelom Tuđmanova nasljeđa,
nego bez suvišnih definicija opisuje kako su Hrvati doživjeli
oružani sukob u devedesetim godinama: bio je to obrambeni rat,
dakle opravdana stvar.
Carla del Ponte mora objasniti je li netko, a ako je to točno, reći i
tko je prekršio Ženevsku konvenciju. Jer zločini se mogu počiniti i
u obrambenom ratu. Sama ta činjenica kao da paralizira većinu
Hrvata na političkom i novinarskom području djelovanja. Oni kao da
ne mogu shvatiti da su u akcijama 'Bljesak' i 'Oluja' možda
napravljene i pogreške.
S druge strane, politički se Zagreb prilično čudi odlučno-
optužbenom nastupu haaške tužiteljice. Za to ima više razloga.
Vlada mišljenje kako se političkim promjenama u zemlji nakon
Tuđmanove smrti i uvjerljiva poraza njegove stranke HDZ ne pridaje
dovoljno pozornosti. Predsjednik Stipe Mesić osobno je stao na čelo
onih koji misle kako suradnja s Haagom mora imati prednost. Osim
toga haaški je zatvor popunjen pretežno hrvatskim zatočenicima
koji su se uglavnom dragovoljno ili uz dozvolu Zagreba predali
sudu. Za socijaldemokratsko-liberalnu vladu na Markovom trgu sve
su to znaci bliske suradnje s međunarodnim sudom za ratne zločine.
Taj dojam potvrđuje i donošenje dodatnih odredbi o suradnji s
Haagom u jesen prošle godine. Većina Hrvata pati od paranoje da ih
Europa promatra kroz negativni kontekst pojma 'Balkan'. Vremenom
se razvila ignorantska svijest o svemu što je južnije i istočnije od
Hrvatske. Usporedbe s beogradskim, dakle balkanskim odnosima
smatraju se politički nekorektnima. Baš je istočni susjed razlog
zabrinutih lica vodeće garniture u Zagrebu: iz Jugoslavije Haagu
nije izručen nijedan osumnjičenik. Da stvari budu još gore,
predsjednik Vojislav Koštunica ne drži značajnim ni susresti se s
glavnom tužiteljicom. Ona nije dovoljno visoko pozicionirana, čuje
se iz njegova okruženja.
Trenutačno se s mladom hrvatskom politikom treba ophoditi s dosta
filigranskog osjećaja. Destabilizacija Vlade Ivice Račana nikome
nije u interesu. Suradnja s Haagom mora se nastaviti, ali je ne
treba forsirati. Sve dok ne dođe do socijalnog i gospodarskog
oporavka, hrvatsku se Vladu ne bi trebalo kompromitirati
zahtjevima koji njezin opstanak na domaćem terenu dovode u pitanje.
No, i Carla del Ponte ima pravo kada od Hrvatske traži da se sučeli s
oba poglavlja svoje novije povijesti: žrtve, ali i počinitelja
zločina.
(RDW)