ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - Prošla je godina obilježena snažnim rastom devizne štednje u hrvatskim bankama, koja je krajem studenoga iznosila 46,1 milijardu kuna, što je 9,6 milijardi, ili 26,4 posto više nego godinu dana prije,
objavila je Hrvatska narodna banka (HNB).
ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - Prošla je godina obilježena snažnim
rastom devizne štednje u hrvatskim bankama, koja je krajem
studenoga iznosila 46,1 milijardu kuna, što je 9,6 milijardi, ili
26,4 posto više nego godinu dana prije, objavila je Hrvatska
narodna banka (HNB).#L#
U četvrtom tromjesečju prošle godine intenzivnije su, nego
proteklih tromjesečja, rasli i krediti banaka. Prema preliminarnim
podatcima za prosinac, plasmani banaka premašili su 60 milijardi
kuna, odnosno bili su za 4,3 milijarde kuna viši nego krajem 1999.
Analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a ističu da je
i krajem prošle godine nastavljen snažan rast devizne štednje. Ta
je štednja krajem studenoga iznosila 46,1 milijardu kuna. I
preliminarni podatci za prosinac 2000. ukazuju na velik rast
ukupnih likvidnih sredstava. Na to je, osim sezone (koja se uvijek
isključuje), posebno utjecao povrat osigurane štednje. Tako je do
kraja prosinca isplaćeno 1,1 milijarda osigurane štednje, pri čemu
je samo manji dio povučen u deviznoj efektivi, odnosno izišao je iz
bankarskog sustava, ističe se u Biltenu HNB-a.
Ukupno će se po osnovi osigurane štednje građana u bankama u stečaju
isplatiti 2,4 milijarde kuna. Ukupna likvidna sredstva povećat će
se pak za onoliko koliko štediše odluče tih sredstava ostaviti u
domaćem bankarskom sustavu, kako je uglavnom i bilo prema
preliminarnim podatcima za isplate ostvarene u prosincu.
Analitičari središnje banke ističu da su nastavljena i povoljna
kretanja na strani aktive, u plasmanima banaka. Iako još nema veće
kreditne ekspanzije, krediti su ipak tijekom četvrtog tromjesečja
rasli intenzivnije nego tijekom prva tri tromjesečja 2000.
Preliminarni podatci HNB-a za prosinac pokazuju da su plasmani
banaka premašili 60 milijardi kuna, što je za 4,3 milijarde kuna
više nego krajem 1999. godine. Nakon triju tromjesečja uporne
kreditne stagnacije u četvrtom je tromjesečju prisutno značajno
ubrzanje, pa analitičari procjenjuju da bi nominalni godišnji rast
kredita mogao biti oko 8 posto.
Tijekom prošle godine krediti stanovništvu povećavali su se nešto
brže nego poduzećima, koji su ipak zaustavili negativni trend i
počeli malo rasti. I podatci za trend-ciklus također govore o
promjeni trenda, pa analitičari središnje banke zaključuju kako se
može očekivati da će se u prvom tromjesečju ove godine nastaviti
odlučniji uzlazni trend kredita.
(Hina) bn ds