ZAGREB, 18. siječnja (Hina) - Odbor za financije i državni proračun Zastupničkog doma Hrvatskog sabora prihvatio je danas većinom glasova prijedlog izmjena zakona o zdravstvenom osiguranju kojima se naknade za bolovanja smanjuju s 80
na 70 posto osnovice plaće.
ZAGREB, 18. siječnja (Hina) - Odbor za financije i državni proračun
Zastupničkog doma Hrvatskog sabora prihvatio je danas većinom
glasova prijedlog izmjena zakona o zdravstvenom osiguranju kojima
se naknade za bolovanja smanjuju s 80 na 70 posto osnovice plaće.
#L#
Takvoj odluci prethodila je burna rasprava. Ivan Šuker (HDZ)
istaknuo je kako se time smanjuju socijalna prava pa je to, nakon
smanjenja porodiljnih naknada, još jedan antisocijalan potez
Vlade.
Zastupnik mađarske nacionalne manjine Tibor Santo kazao je kako će
to, pak, natjerati bolesne ljude da idu raditi, pa će prije postati
invalidi i pasti na teret zajednice. Ono što se danas smatra uštedom
imat će na dulji rok teške financijske posljedice po državu,
zaključio je Santo.
Zastupnici vladajuće šestorke slažu se da nije lako donijeti ovakvu
nepopularnu odluku no ona je, kažu, nužna, s obzirom na teško
financijsko stanje države.
Više se ne može trošiti ono čega nema, istaknuo je Zorko Vidiček
(SDP), dodavši kako vjeruje da je ovo kratkoročna mjera. Kada se
situacija poboljša, naknade se mogu povećati, kaže Vidiček.
S time se slaže i Dubravka Horvat (HSLS). Ističe kako ovakav
nesocijalan potez nije lako povući no moramo, kaže, učiniti rezove
i podijeliti teret.
Predsjednik Matice sindikata državnih i javnih službenika Vilim
Ribić protivi se smanjenju naknada za bolovanje. Ne treba, kaže,
štedjeti na ljudima koji su doista bolesni, nego pojačati kontrolu
jer je poznato da tkogod ima nekog poznatog može dobiti bolovanje.
Odbor je prihvatio da izmjene zakona o zdravstvenom osiguranju idu
u hitnu saborsku proceduru. Prihvatio je, također, izmjene zakona o
osnovama deviznog sustava, kojima se liberalizira devizno
poslovanje, te prijedlog zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.
Tim se zakonom, rečeno je, osigurava samostalnost središnje banke i
drugačije određuju njezini ciljevi. Dosad je cilj HNB-a bila
stabilnost tečaja kune, a ubuduće bi to bilo održavanje stabilnosti
cijena.
Cilj bi središnje banke, nadalje, bila briga za likvidnost
bankarskog sustava, a preko toga i opća likvidnost u zemlji,
istaknuo je viceguverner HNB-a Relja Martić.
Odbor je prihvatio i Financijsko izvješće HNB-a za ovu godinu, koje
je izmijenjeno u odnosu na prvotni prijedlog iz prosinca prošle
godine. Zahvaljujući okončanju pregovora s Međunarodnim
monetarnim fondom o stand-by aranžmanu, u financijskom su planu
povećani prihodi, a smanjeni rashodi. Tako se prema novom planu
predviđa dobit HNB-a od oko 450 milijuna kuna, što je 180 milijuna
kuna više nego u prvom prijedlogu, istaknuo je viceguverner
središnje banke Tomislav Presečan.
(Hina) ibob/daju/nb mt