RJEŠENJEM PROBLEMA MOSTOVA NA DUNAVU VUKOVARSKA ĆE LUKA DOBITI NA ZAMAHU

Piše: Željko Draženović VUKOVAR, 21. siječnja (Hina)- U vukovarskoj luci prošle je godine trima dizalicama prekrcano 120.000 tona robe, a prije Domovinskog rata, kada je ona, nakon riječke, bila najveća hrvatska luka, prekrcavano je milijun i pol tona na godinu.#L# Direktor Luke "Vukovar" Tomislav Latinac ističe da na poslovanje Luke utječe nemogućnost normalne plovidbu Dunavom koju otežavaju srušeni mostovi kod Novog Sada, a još je veći problem pontonski most, izgrađen također kod Novog Sada, čije podizanje, da bi brodovi prošli, Srbi skupo naplaćaju, tako da se brodarima ne isplati prijevoz tim dijelom Dunava. Zbog toga najviše trpe luke u Rumunjskoj, Ukrajini, Bugarskoj i dijelu Rusije koje su ostale potpuno odsječene od ostalih dunavskih luka i u situaciji su da im riječno brodarstvo ovisi o "raspoloženju" Beograda, kaže Latinac. "Kada se riješi problem tih mostova, vukovarska luka dobila bi na zamahu, te bi se stvorile mogućnosti za veće pretovare", navodi Latinac. U konačnici želje lučke uprave idu za ostvarenjem od 1,5 do 2 milijuna tona pretovara godišnje. Da bi se dosegnuo taj cilj, osim do sada uloženih 10 milijuna njemačkih maraka u razvoj luke, trebat će uložiti još znatan novac. Kako su sva dosadašnja poslijeratna ulaganja bila iz državnog proračuna, u Luci pretpostavljaju da će država ta ulaganja kod privatizacije htjeti pretvoriti u vlasnički udio. Sedamdesetih i osamdesetih godina glavni su pretvarni teret bile rudače, boksit i ugljen za BiH, kamo i danas odlazi oko 60 posto robe. "Sada su to doduše neke druge vrste robe, ali BiH ostaje vrlo važno područje za nas", kaže direktor Luke. Dodao je kako poslovanje Luke stoga uvelike ovisi i o strategiji gospodarskog razvoja BiH, a ne samo Hrvatske. "Pomno pratimo što se događa i kojim bi razvojnim smjerom mogla poći BiH kako bismo znali tomu prilagoditi i naše planove", navodi Latinac. "Luci tek slijedi privatizacija, a kako će se ona provesti još je rano za reći. Dio vlasništva nad Lukom država će dobiti svakako, pitanje je samo u kakvom omjeru", kaže direktor Luke dodajući da je planovima razvoja predviđeno njezino širenje prema industrijskoj zoni u Borovu Naselju. "Naši planovi bili su da se Luka proširi na prostor iza ceste Borovo Naselje-centar grada, ali nam je planove pokvario kanal Dunav-Sava koji bi trebao prolaziti tim područjem", kaže Latinac. Po njegovu mišljenju, Luka a i sam Vukovar, vjerojatno će imati više štete nego koristi od tog kanala kada i ako bude prokopan. Naime, prokopavanjem kanala Dunav-Sava put od Beograda do Bosanskog Šamca skratio bi se za 85 kilometara. Sva robu koja se sada pretovara u vukovarskoj luci i prevozi kamionima ili vlakovima do Bosanskog Šamca izravno bi se ubuduće prevozila kanalom čime bi luka izgubila dio tereta. "Po svemu sudeći najviše koristi od kanala imala bi SRJ kojoj bi on bio najkraća veza s Republikom Srpskom. Za Hrvatsku, osim što će je presjeći na dva dijela, kanal nema prometno značenje a, po mom mišljenju, krivo je određena i lokacija kanala na čijoj se trasi sada nalaze i naša skladišta koja je zbog toga nemoguće obnoviti", navodi Latinac i dodaje kako će se, bez obzira na kanal, vukovarska Luka i dalje razvijati s ciljem da postane što konkurentnijom lukom na Dunavu. To podrazumijeva nabavu još najmanje dviju dizalica te završetak uređenja vertikalne obale čime bi se uvelike olakšalo rukovanje teretom. Kada se regulira normalna plovidba Dunavom, a preduvjet je uklanjanje mostova srušenih u NATO-ovim napadima na SRJ, trebalo bi nakon dugog niza godina ponovno zaživjeti brodarstvo na Dunavu. Samim tim, nada se Latinac, i Vukovar bi vratio izgubljenu prepoznatljivost lučkog grada i pristaništa, ne samo za brodove s teretom, već i za putničke krstarice čije bi doplovljavanje mnoge Vukovarce podsjetilo na predratno razdoblje. (Hina) draž dd