ZAPOČINJE LI U HRVATSKOJ ERA ŠPILJSKOG TURIZMA?

ZAGREB, 10. siječnja (Hina) - Započinje li u Hrvatskoj era "špiljskog turizma"? Naime, interes za "podzemni svijet" u bogatoj i razmaženoj Europi raste, a kod nas je do sada "otkriveno" oko 7.500 ulaza u različite špilje i pećine. Za turistički obilazak i razgledanje za sada je uređeno petnaest špilja i jama. Ako volite podzemlje - eto prilike! #L# Što se to krije u Zemljinoj utrobi - to je zanimalo naše prapretke prije milijun godina, zanima i nas današnje. Prvi pisani podaci u nas datiraju iz 1096. O špiljama i jamama na Velebitu i Dinari prvi je 1536. pisao Petar Zoranić, prvu "špiljsku" znanstvenu raspravu napisao je 1584. Nikola Gučetić, prvim pravim istraživačem špilja i jama smatra se Ivan Lovrić koji je 1775. opisao Gospodsku špilju kod Sinja. Osobiti značaj za istraživanje hrvatskog podzemlja, naravno ne kriminalnog i političkog, ima geolog Josip Poljak koji je 1922. postao prvim doktorom speleologije u Hrvata, piše Vlado Božić u putnoj reviji 'EC'. U Hrvatskoj ima jama i špilja važnih i u svjetskim razmjerima. Lukina jama na Velebitu sa 1.392 metra deveta po dubini u svijetu! U njoj je u sifonu ostvaren najdublji je uron na svijetu - 1.355 metara?! Modra špilja na Biševu, pak, osvaja svijet svojom modrom ljepotom. Za turistički obilazak, odnosno razgledanje, uređene su Veternica pokraj Zagreba, Grgosova špilja pokraj Samobora, Vrlovka pokraj Ozlja, Lokvarka pokraj Lokava, Vrelo pokraj Fužina, jama Baredine pokraj Poreča, Biserujka na otoku Krku, tunel Talijanova buža na otoku Pagu, špilja Samograd pokraj Perušića, Cerovačke špilje pokraj Gračaca, Manita peć i Bunkeri u Paklenici, Vranjača pokraj Splita, Modra špilja na otoku Biševu i Zmajeva špilja na otoku Braču. Trideset i pet špilja i jama zbog njihove znanstvene, estetske i kulturne vrijednosti proglašeno je 1994. godine "geomorfološkim, paleontološkim i hidrološkim spomenicima prirode". Spustite se u Zemljinu utrobu. (Hina) ld ld