GB-YU-E-FR-IZVJEŠĆA-Vlada-Politika BBC-TISAK-2-1 FRAGMENTACIJA BALKANA, LONDON I PARIZ PROTIV BERLINA BRITANSKI RADIO - BBC 2. I. 2001. Pregled tiska "Kada je riječ o međunarodnim temama, većina se britanskih listova osvrće na kraj
šestomjesečnog predsjedanja Francuske EU-om, te nastavak nemira na Srednjem istoku. Od događaja s balkanskih prostora pažnju ovdašnjeg tiska privlači oslobađanje šestoro Srba koje su pobunjeni Albanci oteli u zaštitnom prostoru između Srbije i Kosova, te nastavak napetosti u odnosima Beograda i Podgorice. Pišući o oslobađanju otetih Srba, 'The Guardian' kaže kako je time potvrđeno da se NATO polako uvlači u rat niskog intenziteta koji se vodi na jednoj od najužarenijih granica u Europi, gdje se pobunjeni Albanci s područja istočne Srbije žele odvojiti od Beograda i priključiti Kosovu koje je pod upravom UN-a. Činjenica da su oteti Srbi oslobođeni zahvaljujući intenzivnim diplomatskim naporima NATO-a pokazuje, naime, piše list, da unatoč tome što KFOR tehnički nema pravo djelovati u tom području, on sve češće na sebe preuzima ulogu posrednika između tamošnjih srpskih i albanskih snaga. 'The Independent', pak, u činjenici da unatoč demokratskim promjenama do kojih je padom Slobodana Miloševića došlo u Jugoslaviji, nije došlo do popuštanja napetosti u odnosima
BRITANSKI RADIO - BBC
2. I. 2001.
Pregled tiska
"Kada je riječ o međunarodnim temama, većina se britanskih listova
osvrće na kraj šestomjesečnog predsjedanja Francuske EU-om, te
nastavak nemira na Srednjem istoku. Od događaja s balkanskih
prostora pažnju ovdašnjeg tiska privlači oslobađanje šestoro Srba
koje su pobunjeni Albanci oteli u zaštitnom prostoru između Srbije
i Kosova, te nastavak napetosti u odnosima Beograda i Podgorice.
Pišući o oslobađanju otetih Srba, 'The Guardian' kaže kako je time
potvrđeno da se NATO polako uvlači u rat niskog intenziteta koji se
vodi na jednoj od najužarenijih granica u Europi, gdje se pobunjeni
Albanci s područja istočne Srbije žele odvojiti od Beograda i
priključiti Kosovu koje je pod upravom UN-a. Činjenica da su oteti
Srbi oslobođeni zahvaljujući intenzivnim diplomatskim naporima
NATO-a pokazuje, naime, piše list, da unatoč tome što KFOR tehnički
nema pravo djelovati u tom području, on sve češće na sebe preuzima
ulogu posrednika između tamošnjih srpskih i albanskih snaga.
'The Independent', pak, u činjenici da unatoč demokratskim
promjenama do kojih je padom Slobodana Miloševića došlo u
Jugoslaviji, nije došlo do popuštanja napetosti u odnosima
Beograda i Podgorice, pronalazi temelj za svoje prognoze da nova
godina za Jugoslaviju neće biti sretna. Naime, iako je novi
jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica u svojoj
novogodišnjoj poruci apelirao na Crnu Goru da ostane u sastavu
federacije, crnogorski je predsjednik Milo Đukanović rekao kako
Crnogorci žele sami upravljati svojom državom. Vlada u Podgorici,
piše list, nastavlja s pripremama javnog mnijenja na neku vrst
secesije od Jugoslavije, u uvjerenju da će se Crnu Goru u svijetu
uzimati ozbiljnije ako se odvoji od Beograda. No, dođe li do toga
posljedice će biti teške, kaže list, i u tom slučaju neće biti
moguće oglušiti se na zahtjeve o neovisnosti Kosova. Ako, pak,
albanskoj većini na Kosovu bude omogućeno da se pripoji Albaniji
tada će ojačati pozicije onih koji traže da se Republika Srpska u
BiH pridruži Srbiji. Ako to budu mogli učiniti Srbi zašto to onda ne
bi mogli učiniti Albanci na zapadu Makedonije i t.d. U trenutku kada
se činilo da je prošlotjednim izborom nove demokratske vlade u
Srbiji, Balkan krenuo putem stabilizacije stanja, stječe se dojam
da bi nanovo mogao započeti i proces fragmentizacije koji
Jugoslaviji neće donijeti sretnu Novu godinu, zaključuje 'The
Independent'.
'The Guardian' je tek jedan od listova koji se osvrće na smjenu za
kormilom EU-a, u kojoj ovoga tjedna Švedska od Francuske preuzima
ulogu predsjedavajućeg. Pod naslovom da se Unija sada suočava s
izazovom izlaženja na kraj s ciljevima Njemačke, list kaže kako je
kraj francuskog mandata dočekan s općim olakšanjem jer vlada
uvjerenje da je Pariz vrlo loše obavio svoj posao. No, Britanija se
ipak ne bi trebala pridružiti tom općem uzdahu olakšanja. Jer, ono
što je Francuska činila jednostavno slijedeći svoje nacionalne
interese, i poduzimajući unilateralne akcije kada joj se to činilo
podobnim, jest ono što se savršeno uklapa u laburističku viziju
onoga što bi Britanija trebala činiti unutar EU-a. No, problem je u
tome što i takva Francuska ima neke paneuropske vizije - od Povelje
o pravima, do zajedničke politike na području nezaposlenosti koje
se vladi u Londonu nikako ne sviđaju. No, London i Pariz će, unatoč
tim razlikama, morat pronaći zajednički jezik ako njemačka vizija
Europe nastavi dobivati na zamahu, drži uvodničar lista".
(BBC)