ZA 1. SIJEČNJA - OD DANAS NIŽE CARINE, POVOLJNIJI UVJETI ZA IZVOZ TEKSTILA U EU, IZVOZA U BIH

Piše: Nevenka Brčić ZAGREB, 1. siječnja (Hina) - Prvim danom 2001. na snagu stupa nekoliko vrlo bitnih propisa vezanih za trgovinsku politiku u Hrvatskoj - nova snižena carinska tarifa, Ugovor o trgovini tekstilom s Europskom unijom (EU), te Ugovor o slobodnoj trgovini Hrvatske i Bosne i Hercegovine.#L# Ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) već je prošle godine Hrvatskoj donio sniženje carina, kao i obvezu da carinsku zaštitu svake godine dalje snižava. Tako je od 1. srpnja prošle godine carina za industrijske proizvode smanjena s prosječnih 10 posto na 6,35 posto, a ove godine carinska će zaštita za te proizvode prosječno iznositi 6 posto. Uredba o carinskoj tarifi, koja se počinje primjenjivati s prvim danom 2001., donosi i daljnje snižavanje carinske zaštite za poljoprivredno-prehrambene proizvode. Snižavanje tih carina započelo je 30. studenoga, danom kada je Hrvatska postala punopravna članica WTO-a. Tada su carine za poljoprivredno- prehrambene proizvode snižene s prosječnih 33,7 posto na 21,2 posto, a već početak ove godine donosi njihovo daljnje sniženje. Snižavanje carina trebalo bi donijeti i pojeftinjenje niza proizvoda na hrvatskom tržištu. Snižavanjem carina stvaraju se uvjeti za otvaranje tržišta na kojem će konkurencija učiniti svoje, objašnjava pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec. Vrlo značajnoj industrijskoj grani - tekstilnoj industriji, ova godina donosi povoljnije uvjete za izvoz na tržište EU-a, na koje hrvatski tekstilci godišnje izvezu roba u vrijednosti oko pola milijarde dolara. Ove godine, odnosno od današnjeg dana kada se počinje primjenjivati Ugovor o tekstilu, hrvatski tekstilci na tržište EU-a izvozit će bez carina i količinskih ograničenja. Uz to, ove je godine na snazi i dalje i tzv. asimetrična liberalizacija trgovine kojim je EU carina i kvota oslobodila uvoz industrijskih i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Hrvatske (količinska ograničenja zadržana su jedino za baby beef, riblje konzerve i svježe ribe, te vino). Početak ove godine početak je i primjene Ugovora o slobodnoj trgovini sa susjednom BiH. Ugovor je asimetričan i njime, objašnjava Spevec, Hrvatska u potpunosti otvara svoje tržište za uvoz proizvoda podrijetlom iz BiH, dok BiH snižava carine za uvoz proizvoda podrijetlom iz Hrvatske. Tako bi uvoz u Hrvatsku industrijskih i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda podrijetlom iz BiH imao nultu stopu carine, dok BiH za proizvode podrijetlom iz Hrvatske snižava carine za 30 posto (početkom 2002. za 40 posto, 2003. za 60 posto, a početkom 2004. nultu stopu). Vrlo bitan dio Ugovora su upravo pravila o podrijetlu, jer za svaki tarifni broj postoji točno propisano pravilo. Tako je za industrijske proizvode točno naznačeno koliki postotak mogu imati inozemnih komponenti, dok je za meso i mesne prerađevine utvrđeno da svi materijali, odnosno uzgojene životinje, moraju biti iz BiH, odnosno Hrvatske. Ugovorom bi se, kako se očekuje, trebao zaustaviti dvogodišnji trend pada robne razmjene dviju država. Ukupna je robna razmjena između Hrvatske i BiH 1998. iznosila oko 810 milijuna dolara, a 1999. pala je na 664 milijuna. Osim toga zamjetan je znatan debalans u razmjeni dviju zemalja. Tako je u prvih deset mjeseci prošle godine robna razmjena iznosila 466 milijuna dolara, pri čemu vrijednost hrvatskog izvoza u BiH iznosi nešto više od 400 milijuna dolara, dok je uvoz u Hrvatsku iz BiH iznosio oko 64 milijuna dolara. (Hina) bn ds