TRGOVINA LJUDIMA - NAJZLOKOBNIJI VID GLOBALIZACIJE

Piše: Damir MUŠTOVIĆ ZAGREB/PALERMO, 11. prosinca (Hina) - Trgovina ljudima postala je, nakon trgovine drogom, najunosnija aktivnost organiziranog kriminala i predstavlja "najzlokobniji oblik globalizacije", upozoravaju visoki dužnosnici UN i Italije nadležni za borbu protiv organiziranog kriminala.#L# Oni stoga veliku važnost pridaju najavljenom potpisivanju protokola protiv trgovine ljudima na predstojećoj Konferenciji UN- a o organiziranom kriminalu u Palermu, očekujući da će to omogućiti ozbiljniju borbu s modernim robovlasnicima. U Palermu se od 12. do 15. prosinca održava konferencija UN na visokoj razini na kojoj će biti potpisana Konvencija UN protiv transnacionalnog organiziranog zločina. Osim Konvencije, koja treba odrediti načine i sredstva borbe protiv organiziranog kriminala na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini u općem smislu, na konferenciji će za potpisivanje biti otvorena i dva popratna protokola koji se odnose na dva pojedinačna vida organiziranog zločina - krijumčarenju ilegalnih useljenika i trgovini ljudima, osobito ženama i djecom. "Trgovina ljudskim bićima do unazad deset godina bila je još u povojima a danas je postala prava industrija, po zaradama druga kriminalna aktivnost na svjetskoj razini iza trgovine drogom", rekla je članica antimafijaške komisije talijanskog parlamenta Tana de Zulueta. Prema statističkim podacima međunarodnih organizacija, trgovina ljudima donosi zločincima prihod između 7 i 13 milijardi dolara na godinu, što je povećanje od 400 posto u odnosu na stanje prije 10 godina. "Trgovina ljudima kriminalna je aktivnost koja bilježi najveći razvoj i već postoje naznake da se neke zločinačke organizacije prebacuju s droge na trgovinu ljudima, jer je zarada veća, a rizici manji", tvrdi voditelj Ureda UN za nadzor droga i prevenciju zločina Pino Arlacchi. Prostitucija, rad na crno, prosjačenje i sužanjstvo u domaćinstvu najčešći su motivi trgovaca ljudima. Žrtve, a najčešće je riječ o ženama i djeci, "tretira se kao robu, podvrgava nasilju i ucjenama i pretvara u roblje", objašnjava Tana de Zulueta. "Neprihvatljivo je da se na pragu 21. stoljeća ljudska bića kupuju i prodaju u cilju seksualnog iskorištavanja, sužanjstva u domaćinstvu ili ucjene dugovanjem, što praktički znači ropstvo", stoji u zajedničkoj izjavi koju je u listopadu potpisalo deset ministrica vanjskih poslova zemalja iz cijelog svijeta, na čelu s američkom državnom tajnicom Madeleine Albright. "Mafije različitih zemalja stvorile su međusobne poslovne odnose, saveze i suradnju koji su u konačnici rezultirali uspostavom prave industrije", kaže de Zulueta. "Frapantna je činjenica da se zločinačke organizacije ponašaju kao prava poduzeća u svim poslovima oko krijumčarenja useljenika ili trgovine ljudima i oružjem", dodaje, navodeći kao primjer nedavno uhićenog Josipa Lončarića koji je u samo 15 godina od taksista postao apsolutni gazda na području krijumčarenja useljenika u Italiju. Svake se godine u zemlje zapadne Europe proda od 300 do 500 tisuća žena i djece, u Aziji ih se u istom razdoblju proda 250 tisuća, a u SAD se godišnje proda 50 tisuća žena i djece, od čega 10 tisuća iz Južne Amerike; ukupan broj osoba obuhvaćenih trgovinom ljudima u jednoj godini iznosi 4 milijuna, podaci su koje iznosi Pino Arlacchi. Prema njegovim riječima, malodobnu djevojčicu koja će raditi u zapadnoeuropskom bordelu, u Albaniji se može "nabaviti" za samo sto dolara; 50-ak tisuća Tajlanđanki koje rade kao prostitutke u Japanu najmanje godinu dana moraju raditi besplatno da bi vratile 15-20 tisuća dolara koliko se od njih traži za put do Japana, a vlasnici bordela u Njemačkoj na prostitutkama iz istočne Europe uspijevaju zadržati čak 90 posto zarade. Da je doista riječ o modernim robovima svjedoči česta pojava, u svim dijelovima svijeta, da se osobama koje su dovedene iz inozemstva uskraćuju osnovna ljudska prava jer im osobe za koje rade oduzmu putovnicu, ograniče kretanje i ne isplaćuju zarađeno, ma koliko to malo bilo. Upravo je težina problema s krijumčarenjem useljenika i trgovinom ljudima, odnosno potreba da borba protiv njih bude što učinkovitija, bila razlogom da su oni izvučeni iz opće konvencije i regulirani posebnim protokolima koji će, kao i konvencija, dobiti snagu međunarodnog zakona kad ih potpiše i ratificira najmanje 40 zemalja članica UN. Sudjelovanje na četverodnevnoj konferenciji UN o organiziranom kriminalu u Palermu dosad je potvrdilo 110 ministara i 14 državnih poglavara iz cijelog svijeta, a neka su izaslanstva u glavni sicilijanski grad počela stizati već u nedjelju. Hrvatsko će izaslanstvo predvoditi Predsjednik republike stjepan Mesić, a organizatori do početka konferencije u utorak očekuju predstavnike možda i svih 189 zemalja članica UN te glavnog tajnika te organizacije Kofija Annana. (Hina) dam rb