FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

US - 30. XII.WASH.TIMES - O HAAŠKOM SUDU

US-HR-NL-zločini, sudovi, supersila-Sudovi-Politika us - 30. XII.wash.times - o haaškom sudu SJEDINJENE DRŽAVETHE WASHINGTON TIMES30. XII. 2002.Mjesečarenje na Balkanu"Predsjednik Bush je do sada napravio divljenja vrijedan posao u ratu protiv terorizma, no na Balkanu je zaspao za volanom. Predsjednik se toliko brinuo oko borbe protiv terorizma i pokušaja oživljavanja oslabljenog gospodarstva da je zanemario područje od strateške važnosti koje je dva puta u 20. stoljeću pokazalo da se može zanemariti samo uz strašnu pogibao.Problem na Balkanu je što sud za ratne zločine u Haagu, Nizozemskoj, za bivšu Jugoslaviju nastavlja raditi ne obzirući se na temeljna načela pravosuđa i poštene igre čije je provođenje njegova zadaća. Umjesto da ponovno uspostavlja mir i red, strpljivo identificirajući one koji su počinili zločine tijekom hrvatsko-srpskog sukoba (1991-1995), sud se ponaša na površan i bahat način koji bi lako mogao ponovno izazvati napetosti.Carla Del Ponte, glavna tužiteljica, predsjedava uredom koji je izmaknuo nadzoru i koji je opijen vlašću. Umjesto da pokreće polagan, složen i bolan proces utvrđivanja identiteta svakog vojnika ili paravojnog borca koji je počinio zločin, ured
SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 30. XII. 2002. Mjesečarenje na Balkanu "Predsjednik Bush je do sada napravio divljenja vrijedan posao u ratu protiv terorizma, no na Balkanu je zaspao za volanom. Predsjednik se toliko brinuo oko borbe protiv terorizma i pokušaja oživljavanja oslabljenog gospodarstva da je zanemario područje od strateške važnosti koje je dva puta u 20. stoljeću pokazalo da se može zanemariti samo uz strašnu pogibao. Problem na Balkanu je što sud za ratne zločine u Haagu, Nizozemskoj, za bivšu Jugoslaviju nastavlja raditi ne obzirući se na temeljna načela pravosuđa i poštene igre čije je provođenje njegova zadaća. Umjesto da ponovno uspostavlja mir i red, strpljivo identificirajući one koji su počinili zločine tijekom hrvatsko- srpskog sukoba (1991-1995), sud se ponaša na površan i bahat način koji bi lako mogao ponovno izazvati napetosti. Carla Del Ponte, glavna tužiteljica, predsjedava uredom koji je izmaknuo nadzoru i koji je opijen vlašću. Umjesto da pokreće polagan, složen i bolan proces utvrđivanja identiteta svakog vojnika ili paravojnog borca koji je počinio zločin, ured tužiteljice izdao je široke i općenite optužnice protiv dva vodeća hrvatska generala kao što su Ante Gotovina i Janko Bobetko. Ti ljudi nisu optuženi za određene zločine već jednostavno za 'zapovjednu odgovornost' radi izoliranih zločina koji su se dogodili tijekom velikih vojnih operacija. To je slično optuživanju načelnika policije za djela policijske brutalnosti koja su počinili njegovi podređeni jednostavno stoga što načelnik ima 'zapovjednu odgovornost' za svoju jedinicu. Takav bi tužitelj bio ismijan u svakoj sudnici zapadnog svijeta. Uz to, Haag se odnosi prema balkanskim zemljama kao da su drugorazredna lena. U pokušaju gušenja snažne kritike koja se rađa protiv ureda gospođe Del Ponte, članovi njenog tima, poput glasnogovornice Florence Hartmann, nastojali su zastrašiti i utjecati na novinske agencije u Hrvatskoj kako bi spriječili objavljivanje članaka osude, posebice ako su te članke napisali zapadni novinari. Haag tako ne poštuje nacionalni suverenitet te nove neovisne nacije i teško šteti svim naporima za uspostavu slobode tiska u toj mladoj demokraciji. Uz to Haag sada okreće svoje prijeteće lice prema Sjedinjenim Državama. Istražitelji su počeli vršiti istrage o američkoj ulozi u operaciji Oluja, ofenzive koju je u kolovozu 1995. pokrenula Hrvatska i koja je djelotvorno okončala hrvatsko- srpski rat. Unatoč nedavnih poricanja State Departmenta dobro je poznato svima koji su pozorno pratili ta događanja da Sjedinjene Države imaju krajnju 'zapovjednu odgovornost' za operaciju Oluja. Washington je dao zeleno svijetlo za operaciju i dao Zagrebu vojnu i obavještajnu pomoć od životne važnosti, kao što je uporaba bespilotnih letjelica i opreme za dešifriranje. Znači li to da ćemo se uskoro suočiti s uvredljivom perspektivom da nas se dovlači pred sud? Hoće li se prema našim generalima odnositi s jednakim neuvažavanjem? Hoće li se naše novinare zastrašivati kada budu kritizirali Haag? Ako je taj scenarij neprihvatljiv Amerikancima, zašto bi ga onda trebali prihvatiti Hrvati? I, naravno, moramo pitati gospođu Del Ponte: Tko ima 'zapovjednu odgovornost' za njen ured? Kako možemo dobiti naknadu za nestručnost i zloporabu vlasti koje su počinili članovi njenog ureda? Jasno je da gospođa Del Ponte mora dati ostavku; optužbe protiv generala moraju biti odmah odbačene, i treba biti uspostavljen mehanizam za ograničavanje samovoljne vlasti Haaga. Traži se američko vodstvo. Bush je došao na vlast obvezujući se na skromnost u vanjskim poslovima, on to mora dokazati štiteći prava slabijih nacija i pozivajući na odgovornost taj arogantni sud. Ako Bushove administracija neće uskoro djelovati, na Balkanu će se opet zapaliti nacionalni osjećaji. Uz to predsjednikova ravnodušnost otuđuje saveznike koji će biti od životne važnosti u ratu protiv terorizma. Uz to, dopuštajući gospođi Del Ponte i članovima njenog ureda da rade što hoće potkopava se međunarodni zakon. Konačno, u pitanju je ugled Amerike: Jesmo li toliko zaokupljeni samo sobom da se pozivamo na načela međunarodnog zakona i tražimo međunarodnu suradnju samo kada nam to očajnički treba, ili nam je iskreno stalo do uspostave poštene i pravedne zajednice nacija utemeljene na zaštiti nevinih i kažnjavanju krivaca?", piše Grace Vuoto, profesor europske povijesti na sveučilištu Howard.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙