NJ 24.XII.-FR-HRVATSKA

NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 24. XII. 2002. Između svladavanja prošlosti i pridruživanja EU-u "Ponovno jedan bivši general stvara poteškoće hrvatskom predsjedniku vlade. I opet je premijer Ivica Račan pred dvojbom: ako Janka Bobetka izruči sudu za Jugoslaviju, riskira krizu vlade. Ako zanemari - kao i sam 83-godišnji general i narodni junak - zahtjev za izručenje UN-ovoga suda za ratne zločine, ugrozit će približavanje Hrvatske Europskoj uniji. Već sada su Velika Britanija i Nizozemska najavile da neće ratificirati pridružbeni sporazum između EU-a i Hrvatske, ako vlada u Zagrebu i dalje bude štitila generala i time ometala rad Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Velika većina hrvatskog stanovništva glasovala bi protiv Bobetkovoga izručenja ali i za članstvo u EU. Odbijanje priznanja da su u 'domovinskom ratu' počinjeni zločini s hrvatske strane, sukobljavaju se sa željom za priključenjem državno-pravnim demokracijama Europe. Stoga Račanu ne treba zavidjeti. Socijaldemokratski predsjednik vlade točno zna što bi se dogodilo kad bi sijedog generala Bobetka uhitio u njegovom stanu u otmjenom zagrebačkom predgrađu i izručio Haagu. Veteranske bi udruge izazvale ljute izgrede, a deseci tisuća nacionalista izišli bi na ulice. Oporbena Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) pokušala bi iz tih prosvjeda izvući politički kapital i zahtijevala bi nove izbore. Shvaćanje da svaka stranka u vladi dugoročno mora ispunjavati zahtjeve suda za Jugoslaviju, u Hrvatskoj još nije dio političke razumne rasprave. Kad je jedan hrvatski sud 2001. naložio uhićenje generala Mirka Norca, u Splitu je sto tisuća ljudi blokadama paraliziralo promet. Prije toga je optužba protiv jednog drugog generala izazvala krizu vlade. No Ante Gotovina je uz pomoć svojih oružnika pravodobno pobjegao. Na veliko olakšanje premijera Račana. Pritom je u Hrvatskoj već bilo živih rasprava o ratnim zločinima koje su počinili vlastiti vojnici. Progon Srba iz krajine i zločinačke akcije vojske i milicija u Bosni kritični su mediji učinili temom još sredinom devedesetih godina. A ponajprije se predsjednik Stjepan Mesić svojim pledoajeima stalno zalagao za ponovnu obradu najnovije hrvatske povijesti. Mesić nije samo u Haagu svjedočio protiv Miloševića. Krajem rujna tražio je i bezuvjetnu suradnju hrvatske vlade s haaškim sudom. Preostaje pitanje je li sposobnost Hrvatske za samokritiku već toliko razvijena da bi predsjednik vlade politički mogao preživjeti izručenje generala Bobetka", zaključuje Rolf Paasch.