ZAGREB/RIVERSIDE, Kalifornija, 26. prosinca (Hina) - Pčele komuniciraju plesom koji radilicama pokazuje gdje će pronaći biljni sok, ističe se u studiji koju su izradili entomolozi s Kalifornijskog sveučilišta Riverside.
ZAGREB/RIVERSIDE, Kalifornija, 26. prosinca (Hina) - Pčele
komuniciraju plesom koji radilicama pokazuje gdje će pronaći
biljni sok, ističe se u studiji koju su izradili entomolozi s
Kalifornijskog sveučilišta Riverside.#L#
Priopćavanje udaljenosti i smjera plesom može povećati zalihe
hrane u pčelinjim kolonijama, tvrdi studija čiji su rezultati
opisani u tekstu objavljenom u časopisu "Nature".
"Plesni jezik" pčela prvi je put opisan još 1940., a navodi kako
pčela tragač svojemu roju pokazuje udaljenost i put do hrane. Pčela
koja se baš vratila s bogatog izvora hrane, plesat će na okomito
postavljenim saćama praveći pritom krugove. Tijekom svakoga
kruženja ona će krug presjeći pod određenim kutem koji pokazuje
smjer u kojemu se nalazi hrana u odnosu na Sunce. Uzme li se kružnica
u obliku sata, tada pčela koja presječe krug crtom od zamišljenog
broja šest prema broju 12 zapravo drugim pčelama pokazuje da moraju
letjeti u smjeru Sunca.
Pritom pčela dok pleše titra trbušnim dijelom, a broj titraja
označava udaljenost od izvora hrane.
"Jezik plesa je najsloženiji primjer simbolične komunikacije u
svijetu životinja, izuzmemo li primate. Naša studija možda otvara
mogućnost manipuliranja ponašanjem pčela tragača radi boljega
oprašivanja posađenog bilja", ističe jedan od autora studije Kirk
Visscher.
Kako bi ispitali vrijednost informacije izrečene plesom autori su
inače uobičajeno okomit položaj košnice preokrenuli u vodoravni. U
tom je slučaju pčela tragač izvodila dezorijentirani ples koji je
pokazivao različite smjerove. Zatim su istraživači pustili
usmjereno svjetlo koje su pčele protumačile kao Sunce. Nakon toga
pčele su plesom točno pokazivale smjer izvora hrane iscrtavajući
kut u odnosu na svjetlo.
Dalje se eksperiment odvijao usporedbom količine hrane koju su
skupile pčele s orijentiranim plesom u odnosu na one čiji je ples
bio dezorijentiran. Pokazalo se da su one koje nisu bile ometane
prikupile veću količinu hrane, no taj je rezultat bio uočljiv samo
zimi. Tijekom ljeta i jeseni razlika je bila mala ili nikakva.
"No, kod pčela čak i kratka razdoblja intenzivnog prikupljanja
hrane mogu činiti razliku između preživljavanja i uginuća", tvrdi
Visscher.
Pčele med proizvode na isti način najmanje 150 milijuna godina.
Njima je med zaliha za duge zimske mjesece kada cvijeće ne cvjeta i
stoga ne proizvodi biljne sokove.
To je jedini kukac koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi. Pčela,
inače, ima tri para nogu, četiri krila, žalac i poseban trbuh koji
zadržava biljni sok.
(Hina) ii dgk