NJ 23.XII.-DPA-ARAPSKE ZEMLJE I RAT

NJEMAČKA DPA 23. XII. 2002. Arapi u škripcu - ne žele ni irački rat ni nevolje s SAD-om "Arapske su države za sada u škripcu. Nijedna od njih ne želi rat u svojoj regiji iako nisu naklonjene iračkom vlastodršcu Sadamu Huseinu. S druge strane ne žele pokvariti odnose s SAD-om. To za sada onemogućuje zajedničko arapsko stajalište prema američkom ratu protiv Iraka za koji su pripreme već u punom jeku. Vladari zaljevskih država koji su za vikend stigli u Katar, nisu uspjeli postići zajedničko stajalište. Mala pustinjska država Katar, domaćin sastanka na vrhu, ima osobito zamršen interesni položaj. Nekih 30 kilometara udaljeno od glavnoga grada Dohe, smješteno je američko vojno uporište El Udeid. Ako dođe do rata, njime bi se otamo upravljalo. U prosincu su američki i britanski časnici tamo iskušavali ozbiljan slučaj. Zbog podnošenja inozemnih postrojba Katar je dobio silovite kritike arapskoga svijeta. Na sastanku na vrhu stoga je Emir od Katara, šejk Hamad Bin Kalifa Al Thani, bio naglašeno solidaran. 'Sudjelovanje u akcijama protiv Iraka uvijek je bolno', rekao je. Upitan o nazočnosti američke vojske, naglasio je: 'Čim se stvori jedinstvena strategija arapskih država, Katar će je prihvatiti.' Inače Katar s SAD-om nije potpisao novi vojni sporazum, nego samo dodatni protokol sporazumu koji postoji od okupacije Kuvajta 1990. Drugi važan partner SAD-a u regiji do sada je ostao dužan jasan dogovor. Doduše i u Saudijskoj su Arabiji već odavno razmješteni američki vojnici, no smije li Washington u slučaju rata koristiti postrojenja, još nije utvrđeno. 'Svaki član UN-a obvezan je surađivati zbog provođenja UN-ovih rezolucija, ali suradnja ne mora značiti podupiranje borba i odašiljanje postrojba', rekao je saudijski ministar vanjskih poslova Saud el Faisal u nedjelju američkoj postaji vijesti CNN-u. U Zaljevskomu ratu 1991. tadašnji se američki predsjednik George Bush još mogao pouzdati u saudijske prijatelje. U međuvremenu je u stanovništvu porastao antiamerikanizam i Rijad mora računati da će doći do nemira ako saveznici napadnu Irak iz Saudijske Arabije. Prve naznake možebitnih prosvjeda iskusio je Egipat gdje je istodobno sa sastankom na vrhu zaljevskih država, oko 700 ljudi prosvjedovalo ispred veleposlanstva Katara protiv razmještanja inozemnih postrojba. Egipatski predsjednik Hosni Mubarak stalno naglašava da bi rat protiv Iraka imao razorne posljedice na gospodarstvo cijelog Bliskog istoka. Upravo se Egipat koji se hvali da se najbrže oporavio od turističke krize poslije 11. rujna 2001., boji milijardskih gubitaka ako inozemni posjetitelji ponovno izostanu zbog rata. Posebnu ulogu među arapskim državama ima Sirija koja je tijekom glasovanja o UN-ovoj rezoluciji 1441 kao jedina arapska zemlja sjedila u UN-ovom Vijeću sigurnosti kao nestalni član i iznenađujuće glasovala s 'da'. Kad su nestalni članovi prošloga tjedna trebali dobiti skraćenu verziju iračkog izvješća o oružju, Sirija je iskoristila prigodu da pokaže nezadovoljstvo i odbila prihvatiti izvješće", piše Ulrike Koltermann.