VB- GUARDIAN 2. XII. PRIJATELJI I SAVEZNICI

tovi VELIKA BRITANIJA THE GUARDIAN 2. XII. 2002. Prijatelji i saveznici "Nepopustljivi pritisak Bushove vlade na saveznike SAD-a da podrže njegovu iračku politiku rezultira sve duljom listom političkih žrtvi. Jedna od tih 'žrtava' je i njemački kancelar, Gerhardt Schroeder, čije je protivljenje ratnim planovima SAD-a izazvalo otvoreni sukob. Iako je Schroeder u posljednje vrijeme ublažio svoje stajalište, američko- njemački odnošaji- koji se često karakteriziraju kao ključni za odnos SAD-a i Europe- ove su jeseni dosegli najnižu točku, prema riječima višeg njemačkog dužnosnika, još od Drugog svjetskog rata. Druga žrtva ovakve politike SAD-a je sjeverni susjed Iraka, Turska. Većina Turaka ne podržava napad na Irak pribojavajući se ponavljanja skupe gospodarske krize i velikog priljeva izbjeglica, što se dogodilo nakon Zaljevskog rata. Brinu i zbog neizvjesnosti da bi bilo kakva vlada koja bi naslijedila onu Sadama Huseina bila u stanju, ili bila voljna, spriječiti stvaranje odvojene kurdske države u sjevernom Iraku. Između ostalih ponuda dužnosnika SAD-a Ankari u zamjenu za korištenje njenih baza, jesu gospodarska pomoć, podrška aspiracija Turske za pridruživanje EU-u, i veto na secesiju Kurda. Stoga su žrtvovane i nade Kurda za neovisnost. Najnoviji rat riječima između Saudijske Arabije i Washingtona odražava i napetost koju iračka kriza, a koju je stvorio SAD, uzrokuje među ovim prijateljskim zemljama. Kao što je to činila i u prošlosti, Bushova vlada putem medija je obznanila svoju zabrinutost zbog predanosti Rijada 'ratu protiv terorizma', a posebice zbog navodne financijske veze između bogatih Saudijaca i Al Qaide. Ovo nezadovoljstvo počelo je od 11. rujna, kada je SAD otkrio kako su 15 od 19 otmičara bili Saudijci. Najnovije optužbe u kojima se spominje i saudijska kraljevska obitelj rezultirale su bijesnim odgovorom, također putem medija. Washington je optužen, ne bezrazložno, za to da pokušava zastrašiti Saudijsku Arabiju i tako ju prisiliti da dozvoli korištenje američkih baza u Saudijskoj Arabiji za napad na Irak- što Saudijci, kao ni Turci, ne žele učiniti. No Rijad je u boljem položaju oduprijeti se pritisku SAD-a. Jedan od razloga je nafta; 17 posto svakodnevne potrošnje nafte u SAD-u podmiruje Saudijska Arabija koja ima 25 posto svih svjetskih rezervi i, za razliku od drugih proizvođača, dovoljno zaliha da spriječi dramatičan porast cijena. Drugi faktor su velika ulaganja Saudijske Arabije u SAD. Saudijci imaju i vlastite zahtjeve, prvenstveno što hitnije i što nepristranije napore SAD-a s ciljem razrješenja palestinskog sukoba. Saudijska Arabija bi mogla, i trebala, učiniti više kako bi pomogla u borbi protiv Al Qaide. No to ne znači da bi se trebala priključiti zastrašivanju Iraka", stoji u uvodniku lista.