2002. - GODINA NAJVEĆEG ŠIRENJA U POVIJESTI NATO-A

Piše: Maša Taušan ZAGREB, 20. prosinca (Hina) - U godini koja je na izmaku Sjeveroatlantski savez doživio je najveće širenje od svog osnutka 1949., pozvavši u članstvo na summitu u Pragu sedam zemalja istočne i srednje Europe, u sjeni čega su ostale sve druge teme, među kojima borba protiv terorizma i osnivanje novih snaga za brzo djelovanje.#L# Na sastanku na vrhu u Pragu 21. i 22. studenog NATO je pozvao da mu se priključe - Bugarsku, Estoniju, Latviju, Litvu, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju, ostavivši u čekaonici Hrvatsku, Makedoniju i Albaniju. To je bio prvi sastanak na vrhu NATO-a na teritoriju jedne bivše članice Varšavskog pakta. Glavni tajnik NATO-a George Robertson, kao i šefovi država i vlada drugih zemalja Saveza, potvrdili su da će NATO i nakon Praga voditi politiku otvorenih vrata, odnosno da će i ostale zemlje aspirantice, nakon unutarnjih promjena i prilagodbi te nakon što se pokažu spremnima provesti obveze koje proizlaze iz članstva, u određenom trenutku biti pozvane u Savez. NATO se tijekom ove godine pojačano bavio i pitanjima vlastitih reformi kako bi što bolje i učinkovitije odgovorio na nove prijetnje i izazove, što se pokazalo nužnim nakon prošlogodišnjih napada na New York i Washington. Savez je nakon tih napada 11. rujna 2001., a na zahtjev SAD-a, odlučio poduzeti određene mjere kako bi proširio opcije koje mu stoje na raspolaganju u borbi protiv terorizma. Među tim mjerama našla se i ona koja je dopustila NATO-u da rasporedi svoje zrakoplove AWACS na američkom nebu. Veći broj snaga NATO-a sudjeluje i u akcijama antiterorističke koalicije u Afganistanu. Savez je također na summitu u Pragu osnovao i nove snage sposobne za brzo razmještanje i za vođenje integriranih zajedničkih operacija. Napadi 11. rujna bili su odlučujući i za otvaranje novog poglavlja suradnje između NATO-a i Rusije. U svibnju u Rimu osnovano je novo vijeće NATO-Rusija kao mehanizam za konzultacije i suradnju između zemlja članica i Rusije na širokom polju pitanja sigurnosti, uključujući terorizam i neširenje oružja za masovno uništavanje. Borba protiv širenja oružja za masovno uništenje, odnosno nuklearnog, biološkog i kemijskog, došla je ove godine također u središte interesa NATO-a pogotovo u svjetlu mogućeg rata protiv režima iračkog predsjednika Sadama Huseina kojega se optužuje za posjedovanje tih vrsta oružja. NATO je tijekom godina nastavio i svoj angažman na Balkanu odnosno operacije SFOR-a u BiH, KFOR-a na Kosovu te nazočnost u Makedoniji. Hrvatska je ove godine, iako nije uspjela ući u praški val širenja, ipak učinila korak prema Savezu. Ona je, nakon što je tijekom posljednje dvije godine ušla u Partnerstvo za mir i postala članicom skupine Vilnius 10, 2002. ušla u NATO-ov akcijski plan za članstvo (MAP). Zagreb je ove jeseni također NATO-u predao svoj prvi Godišnji nacionalni program u okviru MAP-a. Uz potvrdu o politici otvorenih vrata, a na temelju unutarnjih reformi i prilagodbi te određenih političkih kriterija koji su NATO-u ipak na prvom mjestu, Hrvatska bi se eventualno mogla nadati pozivnici u Savez na sljedećem summitu koji bi se trebao održati za dvije godine u poljskom Krakowu. (Hina) maš br