BL-TR-interview-Diplomacija-Vlada-Obrana-Kriminal belgija-le soir od 19.12.02. razgovor s labrousseom BELGIJALE SOIR19.XII.2002.Droga, skriveno lice Turske, kandidata za Europsku unijuS Alainom Labrousseom, autorom 'Geopolitičkog
rječnika droge' (De Boeck) razgovarao je Rene Haquin: " - G. 1999. u Parizu ste utemeljili Geopolitičku službu za praćenje droge iz koje je izrasla Geopolitička služba za praćenje međunarodnog kriminala (OGCI). Prošlog ste tjedna, u svom izvješću o financiranju terorizma novcem od prodaje droge, na međunarodnom simpoziju koji je OGCI organizirao u Bruxellesu, naveli primjer Turske koja je, kada je riječ o heroinu, europski laboratorij. Na temelju kojih podataka možete to tvrditi?= Turska je glavno mjesto za tranzit opijata koji dolaze iz Afganistana. Zapljene droge u Iranu pokazuju da samo trećina opijata prelazi afganistansku granicu u obliku heroina, više od trećine u obliku baznog morfija, a ostatak u obliku opijuma. No iz Turske izlazi samo heroin. To znači da su laboratoriji za preradbu baznog morfija u heroin uglavnom u Turskoj. No poznato je da cijena zabranjenih tvari prilično raste sa svakom fazom preradbe i sa svakim prelaskom granice i da novcem od preprodaje droge naoružane
BELGIJA
LE SOIR
19.XII.2002.
Droga, skriveno lice Turske, kandidata za Europsku uniju
S Alainom Labrousseom, autorom 'Geopolitičkog rječnika droge' (De
Boeck) razgovarao je Rene Haquin: " - G. 1999. u Parizu ste
utemeljili Geopolitičku službu za praćenje droge iz koje je izrasla
Geopolitička služba za praćenje međunarodnog kriminala (OGCI).
Prošlog ste tjedna, u svom izvješću o financiranju terorizma novcem
od prodaje droge, na međunarodnom simpoziju koji je OGCI
organizirao u Bruxellesu, naveli primjer Turske koja je, kada je
riječ o heroinu, europski laboratorij. Na temelju kojih podataka
možete to tvrditi?
= Turska je glavno mjesto za tranzit opijata koji dolaze iz
Afganistana. Zapljene droge u Iranu pokazuju da samo trećina
opijata prelazi afganistansku granicu u obliku heroina, više od
trećine u obliku baznog morfija, a ostatak u obliku opijuma. No iz
Turske izlazi samo heroin. To znači da su laboratoriji za preradbu
baznog morfija u heroin uglavnom u Turskoj. No poznato je da cijena
zabranjenih tvari prilično raste sa svakom fazom preradbe i sa
svakim prelaskom granice i da novcem od preprodaje droge naoružane
skupine kupuju oružje.
- Tko u Turskoj izvlači korist od te preprodaje?
= Zaradu dijelom izvlače mafijaške organizacije koje se zovu babe,
turski 'kumovi'. Dio je dobivala PKK (radnička stranka Kurdistana)
prije razvojačenja područja uz iransku granicu. Mreže uličnih
aktivista PKK-a bile su zadužene za preprodaju. Dobar dio odlazio
je tajnim službama u turskoj vojsci koji su tim novcem dugo plaćali
svoje kurdske suradnike koji su se borili protiv PKK-a.
Visokog dužnosnika u obavještajnoj službi, majora Ercevera, ubili
su njegovi kolege jer se protivio uporabi droge u borbi protiv PKK-
a. Neki njegovi niži časnici sklonili su se u Nizozemsku i tu
otkrili sve pojedinosti. Među tradicionalnim strankama, MHP je
samo politička krinka Sivih vukova, zločinačke organizacije koja
je u potpunosti umiješana u trgovinu drogom. U prošloj vladi imala
je šest ministarstava, među kojima i ministarstvo obrane. (...)
- U izvješću ste istaknuli da se u pregovorima o ulasku Turske u EU
nije spominjao taj najveći problem. Kako se ta šutnja može
protumačiti?
= U našem godišnjem izvješću i u 'Geopolitičkom rječniku droga'
navode se imena nekoliko turskih zastupnika koji su poznati
preprodavači droge. Jako je čudno što Europa ne postavlja ta
pitanja, jer postoji očita pogibelj od kriminala. Mislim da je
razlog toj šutnji - smijat ćete se - što Europa ne želi isticati
problem koji je suviše osjetljiv. Za neku zemlju možemo reći da ne
poštiva ljudska prava i da čini pokolje. To nije veliki nedostatak.
Kažemo li da je upletena u trgovinu drogom i da država od toga ima
korist, to je velika sramota.
Mislim da se o tom pitanju nije htjelo razgovarati, kao što je bilo s
Hasanom II. u Maroku, kako se Turke ne bi gurnulo u islamizam i
panturkizam, već da bi ih se privuklo Europi. Rezultat nije jako
siguran. No mislim da ima i toga. Što se tiče PKK-a, na više je
sabora najavio da će odustati od oružane borbe. Taj je zaokret izveo
nakon Ocalanove uhidbe i želi biti politička stranka koju Turci,
dakako, neće lako priznati. No želi li Turska ući u Europu, treba na
nju činiti pritisak da Kurdima prizna stanovitu legitimnost."