ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - Pred hrvatskim historiografima velika je istraživačka zadaća da ozbiljno i solidno znanstveno obrade ulogu iseljene Hrvatske u stvaranju neovisne hrvatske države, smatra Ivan Čizmić, znanstveni savjetnik
Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - Pred hrvatskim historiografima
velika je istraživačka zadaća da ozbiljno i solidno znanstveno
obrade ulogu iseljene Hrvatske u stvaranju neovisne hrvatske
države, smatra Ivan Čizmić, znanstveni savjetnik Instituta
društvenih znanosti Ivo Pilar.#L#
Time će se odraditi i dug prema svim generacijama hrvatskih
iseljenika, istaknuo je Čizmić u predavanju što ga je danas održao
na znanstvenome skupu "Hrvatska historiografija 20. stoljeća:
Između znanstvenih paradigmi i ideoloških zahtjeva", koji je
poslijepodne u Hrvatskomu novinarskom društvu (HND) u Zagrebu
završio dvodnevni rad.
Znanstveni skup organizirao je Institut društvenih znanosti Ivo
Pilar i dio je projekta "Annales Pilar" - godišnjih znanstvenih
skupova toga instituta na kojima se obrađuju aktualne teme s
područja društvenih znanosti.
Dvadesetak izlaganja podnijetih na skupu bit će objavljeni u
cjelovitom obliku u zborniku Instituta Ivo Pilar i to u prvome
dijelu dok će u drugome biti objavljena rasprava.
Tako će se, istaknuo je predsjednik Programskoga i
organizacijskoga odbora Srećko Lipovčan, i hrvatska javnost moći
bolje upoznati sa zanimljivom raspravom o složenim i često
kontroverznim pitanjima vođenom na stručnoj razini i s iskazanom
tolerancijom za različita mišljenja, jer je, dodao je, sam skup
imao slabiju medijsku pozornost.
I ravnatelj Instituta Vlado Šakić smatra polemičnu akademsku
raspravu posebnim doprinosom toga znanstvenog skupa koji je,
istaknuo je, i svojevrstna javna deklaracija Instituta Pilar i
njegovih znanstvenika.
Drugoga dana skupa bilo je riječi i o glagoljici kao
historiografskome problemu što je bila tema izlaganja msgr. Mile
Bogovića.
Podsjetivši da je glagoljica nastala kao odgovor na potrebe
evangelizacije i opismenjivanja Slavena (Hrvata), istaknuo je da
je njezina uporaba bila uvjetovana ne samo korisnošću u jednoj
sredini već i političkim prilikama koje su postojale.
U 19. st, istaknuo je, glagoljica je postala politički problem jer
su njezini tragovi u Dalmaciji i Istri svjedočili o višestoljetnom
životu Hrvata na tim prostorima što pak nije odgovaralo probuđenim
nacionalnim svijestima drugih naroda.
Predavanje Mirele Slukan Altić sa Zavoda za arhivistiku, pomoćne
povijesne znanosti i filmologiju pod nazivom "Kartografski izvori
između povijesti i politike ili kako lagati kartama" bilo je i uvod
u raspravu o toj temi.
Stajalište da su karte neizostavan dio svakoga političkog programa
Slukan je potkrijepila s više primjera. Prvi od njih bila je karta
koju je još 1873. napravio srpski kartograf Miloš Milojević a na
kojoj su, rekla je, "sve zemlje između Slovenije i Crnoga mora
prikazana kao srpske zemlje u kojima, uz ostale, žive Srboslovenci
i Srbohrvati te Srbobugari". S tim u vezi, dodala je, važno je
podsjetiti da je ta karta nastala prije Berlinskoga kongresa što
je, istaknula je Slukan, česta podudarnost kada je riječ o
pojavljivanju karata pred velike svjetske skupove na kojima se
odlučuje o političkim granicama. I dok se to "kako lagati kartama"
zapravo uvijek jednim dijelom oslanja na točne statističke
podatke, Slukan je upozorila na tzv. kartografsku homogenizaciju
temeljenu na kulturološkom sadržaju. A to se, istaknula je, odnosi
i na zadnju kartu koju je prikazala a riječ je o karti "Zapadna
Slavonija: teritorij s većinskim srpskim stanovništvom" koja je
objavljena 1991.
(Hina) ip mc