ZAGREB, 2. prosinca (Hina) - Hrvatski institut za povijest predstavio je danas opsežno djelo "Politički teror u Hrvatskoj od 1918. do 1935.", Bosiljke Janjatović, koja na osnovi povijesne građe obrađuje velikosrpsku represiju nad
Hrvatima u vrijeme vladavine regenta, a zatim i kralja Aleksandra Karađorđevića.
ZAGREB, 2. prosinca (Hina) - Hrvatski institut za povijest
predstavio je danas opsežno djelo "Politički teror u Hrvatskoj od
1918. do 1935.", Bosiljke Janjatović, koja na osnovi povijesne
građe obrađuje velikosrpsku represiju nad Hrvatima u vrijeme
vladavine regenta, a zatim i kralja Aleksandra Karađorđevića.#L#
Milan Kruhek, zamjenik ravnatelj Instituta, knjigu Bosiljke
Janjatović uvodno je ocijenio zrelim djelom, velikim doprinosom
hrvatskoj historiografiji i važnim za razumijevanje mnogih
događaja u našoj današnjici.
Knjiga "Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935." (358 str.)
podijeljena je u četiri poglavlja - Položaj Hrvatske u Kraljevstvu;
Represije prema hrvatskim seljacima; Progoni hrvatske političke
oporbe, te Hrvatska 1928.-1934. - vrijeme organiziranih političkih
ubojstava.
Govoreći o knjizi Bosiljke Janjatović, Mira Kolar je istaknula da
je na čelu otvorenoga ili prikrivenog terora bio Aleksandar
Karađorđević, a Hrvati i Hrvatska bili su na najjačem udaru.
Politički teror, kako je dodala, provođen je svakodnevno prema svim
staležima hrvatskoga društva i protiv svake oporbene djelatnosti u
svrhu jačanja velikosrpskoga centralizma.
Istaknuvši da je autorica nastojala što objektivnije prikazati
teror, koji ubojstvom Aleksandra Karađorđevića nije bio ublažen,
već je dobio druge forme, Mira Kolar je primijetila da ta knjiga
nije cjelokupna sinteza terora, ali se tomu približava. Dodale je
kako je u knjizi izostala obrada odnosa vlasti prema Svetozaru
Pribičeviću te kako smatra njezinom nekompletnošću što autorica
radije događaje vrednuje s klasnoga nego s nacionalnog
stajališta.
Hrvoje Matković je, govoreći o knjizi, napomenuo da je autorica
znanstveno valorizirala represivne metode, kojima se služila vlast
na čelu s kraljem. Po njegovim riječima, tekst je utemeljen na
izvornoj građi te, osim što se autorica predstavila kao vrsna
poznavateljica te građe, dala je svojim najnovijim djelom i
vrijedan doprinos hrvatskoj historiografiji.
Iako tematika autoričine knjige nije bila nepoznata javnosti,
budući da je zabilježena u djelima i drugih autora, među kojima i u
knjizi R. Horvata "Hrvatska na mučilištu", Matković je ustvrdio da
je Bosiljka Janjatović, istražujući opsežnu građu, rasvijetlila i
nepoznate okolnosti terora, pozadinu represije i identificirala
aktere terora.
Knjigu "Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935." povjesničarke
Bosiljke Janjatović (1936.) zajednički su objavili Hrvatski
institut za povijest i Dom i svijet.
(Hina) mc