ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - Popuštanje pred političkim zahtjevima jedan je od najbitnijih kontinuiteta hrvatske historiografije u 20. stoljeću, rekao je Josip Jurčević na znanstvenom skupu "Hrvatska historiografija 20. stoljeća:
Između znanstvenih paradigmi i ideoloških zahtjeva".
ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - Popuštanje pred političkim
zahtjevima jedan je od najbitnijih kontinuiteta hrvatske
historiografije u 20. stoljeću, rekao je Josip Jurčević na
znanstvenom skupu "Hrvatska historiografija 20. stoljeća: Između
znanstvenih paradigmi i ideoloških zahtjeva".#L#
Dvodnevni znanstveni skup, kojemu je cilj dati širi uvid u
unutarnje i vanjske razloge za ograničenja historiografskih
rezultata, počeo je danas u Novinarskom domu, u organizaciji
Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
Najmoćnija, ali i najnemoralnija društvena djelatnost, politika,
postavljala je u svim sustavima goleme zahtjeve pred
historiografiju, rekao je Jurčević, istaknuvši drugu Jugoslaviju
najodgovornijom za prekid kontinuiteta razvoja historiografije.
Zbog represije mnogi su povjesničari u tom razdoblju bježali u
manje osjetljive teme, starija razdoblja ili su stvarali metajezik
koji se iščitavao između redaka, podsjetio je Jurčević.
Sadašnje razdoblje Jurčević ocjenjuje kao stanje "kaosa
naslijeđenih identiteta" u kojem, napomenuo je, svaka utjecajnija
politička stranka ima svoje zahtjeve, a tu su i povjesničari koji im
podliježu. Posljednjih godina sukobi povjesničara ne svode se na
znanstvenu paradigmu nego političke suprotnosti, dodao je.
Kao posljedice takvog stanja on vidi zaostajanje hrvatske
historiografije kao i "crne rupe" u njoj, prioritet političkih
opredjeljenja, a ne znanstvenog rada, i najnarušeniji ugled
historiografije među svim društvenim znanostima.
Agneza Szabo iz Muzeja grada Zagreba govorila je o utjecaju
ideologija na terminološku zbrku u stručnim i znanstvenim radovima
te osobito školskim udžbenicima. Ona drži da, nakon
materijalističkog i marksističkog shvaćanja povijesti, danas
historiografiji prijete jaki pritisci politike globalizacije koja
potpuno zapostavlja povijest malobrojnih naroda i država.
Organiziranjem skupa Institut "Pilar" želi poticati i razvijati
legitimitet svjetonazorskih i generacijskih razlika, a time i
slobodnu raspravu u struci, rekao je Srećko Lipovčan, predsjednik
Programskog i organizacijskog odbora.
Znanstvenici su se složili da bi skup, koji će rezultirati
izdavanjem zbornika s radovima njegovih dvadesetak sudionika,
trebao pomoći da se promijeni dosadašnji smjer tih procesa, kako bi
se budućim naraštajima olakšao posao.
Taj je znanstveni skup dio projekta "Annales Pilar", godišnjih
znanstvenih skupova Instituta koji obrađuju aktualne teme, u
sklopu kojega su dosad priređeni skupovi sociologa i psihologa.
(Hina) ag mć