PREDSTAVLJENA KNJIGA ANKICE I JOSIPA PEČARIĆA "STROSSMAYEROVA OPORUKA"

ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - Knjiga Ankice i Josipa Pečarića "Strossmayerova oporuka" poruka je i svojevrstno upozorenje Hrvatima da demistificiraju vlastitu povjesnicu, pri čemu đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer nije izuzetak, smatra povjesničar Jure Krišto.#L# Govoreći na večerašnjem predstavljanju knjige u Hrvatskoj kulturnoj zakladi Krišto je istaknuo da zajedničko djelo bračnoga para Pečarić upozorava i na to da u hrvatskoj javnosti postoje određene ustaljenosti koje to ne bi trebale biti poput "velikoga jugoslavenstva" biskupa Strossmayera. Osim toga, dodao je, ukazuje i na potrebu demistifikacije bivše jugoslavenske historiografije. Za Krištu knjiga donosi i političku pouku o, kako je rekao, "političkom lutanju Hrvata - pogrešnom definiranju neprijatelja i političkih snaga koje su utjecajnije i jače u određenome povijesnom trenutku, odnosno preuzimanju političkih rješenja koja uvode drugi a ne autohtonih, što se i danas nastavlja". "Strossmayerova oporuka" sadrži više studija iz povijesne problematike bokokotorskih Hrvata katolika kojima je u središtu razmatranja njihova sustavna denacionalizacija isključivo povezana s agresivnom velikosrpskom politikom i pravoslavljem posebice pojačanim od druge polovice 19. st. do danas. Kako je objasnila Ankica Pečarić, u knjizi su objavljeni tekstovi koje su ona i njezin suprug akademik Josip Pečarić objavljivali u razdoblju od 1995. do 1998. a u kojima su nastojali objasniti da je biskup Strossmayer, u vrijeme kada je položaj Hrvata bio izuzetno težak, nastojao izboriti što povoljniji položaj za hrvatski narod. A ne, dodala je, kako mnogi još i danas napadaju ili veličaju biskupa Strossmayera kao glavnoga zagovornika stvaranja Jugoslavije. Poseban gost na predstavljanju knjige koju je ove godine objavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti bio je Vladimir Marvučić, pomoćnik ministra vjera za katoličku vjeru Republike Crne Gore. Marvučić se nada da će knjiga Pečarićevih konačno pokrenuti i tzv. barsko pitanje odnosno pitanje o položaju Hrvata u gradu Baru ili kako je rekao, "najjužnijemu prostoru gdje se mise još služe na hrvatskom jeziku". A na pitanje koje se, kako je rekao Marvučić, tako često postavlja - otkud Hrvati u Baru, odgovor bi se mogao biti i protupitanje - pa doista otkud Hrvati u gradu koji ima tisućljetnu biskupiju stariju od zagrebačke. (Hina) ip ln