NJ 12. XII. DPA: ASHDOWN: PRAVDOM PROTIV DEMOKRACIJE?

NJEMAČKA DPA 12. XII. 2002. Nema mira na Balkanu - bespravnost kao smetnja u radu političkog sustava "U okviru pomoći pri obnovi poslijeratnih balkanskih država učinjena je proteklih godina velika pogreška, uvjeren je Paddy Ashdown, glavni koordinator međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. 'Temelj za uspostavu mira nije u prvom redu demokracija, kao što smo vjerovali, već pravda', kazao je Ashdown nakon ovogodišnjeg preuzimanja dužnosti. 'Sigurnost ljudi, demokracije i privrede, kao ni ulaganja ni svega što nakon toga slijedi nije moguće postići ako prethodno nije uspostavljena vladavina zakona', smatra Ashdown, koji u Bosni ima protektorske ovlasti. 'Tu smo grešku prvo napravili ovdje a zatim je ponovili na Kosovu jer nismo smjesta uspostavili vladavinu zakona', ističe on. Raširena bespravnost slabi državne institucije i potkopava povjerenje građana u državu i reforme, uvjereni su i ostali pomagači pri obnovi. Organizirani kriminal raširio se poput hidre, smatraju oni. Gdje sudovi ne funkcioniraju, vrijedi zakon jačeg. Ako se svi prešutno dogovore da neće poštivati zakone, reformska nastojanja neće se pomaknuti s polazišne točke. Pravosudne vlasti nisu sposobne kažnjavati ratne zločine čak ni ako novi odnos snaga na vlasti to omogućuje. U Srbiji su suci i državni odvjetnici pri prvim suđenjima bili izloženi tako snažnom pritisku ratnih veterana i ekstremista da je suđenje u gradiću Prokuplju moralo biti preseljeno u glavni grad Beograd. Ni Hrvatska nije sposobna podizati optužnice protiv ratnih zločinaca iz redova vlastitog naroda, smatra Anto Nobilo, jedan od najpoznatijih odvjetnika u toj zemlji. '80 posto Hrvata, protiv kojih su vođeni sudski postupci za ratne zločine, oslobođeno je krivnje', ističe Nobilo. 'Protiv ostalih 20 posto sudski su postupci još u tijeku', dodaje on. Kažnjavanje pak ratnih zločinca smatra se jednom od pretpostavki pomirenja. Zato se zasada ne treba previše uzdati u mir, smatraju veterani, angažirani u programima pomoći Balkanu. Doduše, opasnost rata među državama više ne postoji, istaknuto je u novoj američkoj studiji o stanju u regiji (www.cfr.org) ali ona je zbog korupcije, etničkih napetosti i kriminala i dalje moguće žarište terorizma i organiziranog kriminala ne bude li pomoć izvana pojačana, navode njezini autori. 'Zanemarivanje tih izazova imat će teške i destabilizirajuće posljedice za jugoistočnu Europu', istaknuto je. Ne bude li Balkanu pružena financijska pomoć, prijeti velika migracija nezaposlenih u zapadnu Europu, gdje će tražiti zaposlenje i javnu potporu, navode autori spomenute studije. 'Vladavina zakona temelj je demokracije, blagostanja i dugoročne stabilnosti. Organizirani kriminal ugrožava sve to', konstatirano je na europskoj konferenciji o stanju na Balkanu, održanoj u studenom ove godine. Usprkos tome, već je sada jasno da će međunarodna pomoć Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji, Makedoniji i Bosni i Hercegovini biti osjetno srezana. Nova krizna žarišta u svijetu zahtijevaju resurse, osoblje i vojne snage. To je jedan od razloga zašto predstavnici međunarodnih organizacija poput posebnog povjerenika UN za Kosovo, njemačkog diplomata Michaela Steinera, zahtijevaju brži napredak na putu prema ostvarivanju europskih standarda. 'Doduše, neobično je da što veće napore međunarodna zajednica ulaže u ubrzavanje reformi, to jasnije postaje da Bosanci nisu gazde u vlastitoj kući', iznosi svoja iskustva iz te zemlje Mark Wheeeler, koji u Sarajevu zastupa intelektualni pogon 'International Crisis Group' (ICG). Po njemu, napori usmjereni na jačanje države iznose na svjetlost dana slabost i nekompetenciju. Wheeler: 'To je paradoksalno ali to proturječje ne možete izbjeći'", prenosi na kraju priloga Carsten Hoffmann.