IHT 12. XII. AMERIKANAC NA BALKANU?

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 12. XII. 2002. I Amerika treba stabilnost na Balkanu "Dok je pažnja usredotočena na Irak, zanemaruju se manje dramatični interesi. To je štetno, jer postoji snažna veza između Balkana i rata protiv terorizma, kao i odnosa Amerike i njenih europskih saveznika. Stabilnost na Balkanu od ključne je važnosti za uspjeh u ratu protiv terorizma. Bez stabilnog političkog, gospodarskog i sigurnosnog okružja, ova regija će postati vakuum u kojem dominira organizirani zločin, siromaštvo potiče nelegalne i destabilizirajuće migracije u Europu i Ameriku, a teroristi će u njemu pronalaziti sigurno utočište. Takav bi razvoj stanja bio porazan za Balkan a za Ameriku bi predstavljao veliki politički neuspjeh. Štetu bi pretrpjeli i balkanski muslimani a trpjeli bi i američki odnošaji s muslimanima u cijelom svijetu. Balkan predstavlja i ispit za sposobnost Europske Unije i za razvoj novog tipa suradnje između Sjedinjenih Država i Europe, što bi na kraju moglo rezultirati novom shemom za buduću transatlantsku suradnju. Sudjelovanje SAD-a u regiji bilo je od iznimne važnosti 1990-tih, no danas je odgovornost u pogledu Balkana isključivo na leđima Europljana. Europska Unija pruža gospodarsku i tehničku pomoć ( u vrijednosti od 4.65 milijardi dolara do 2006. godine) i potiče političku, pravnu i društvenu reformu. U interesu je Amerike da potiče napore balkanskih država s ciljem provedbe promjena - posebice koristeći svoj utjecaj u NATO-u. Treba se pobrinuti da se ostvari stabilno sigurnosno stanje i treba predvoditi vojnu reformu - istodbno priznavajući i podupirući čelnu ulogu EU-a u određivanju standarda i pružanju pomoći. Ovo ne znači da Amerika Balkan može ostaviti u potpunosti na teret Europljanima. Ne znači niti to da se Sjedinjene Države trebaju odreći svojih principa ili interesa, u slučaju da se razlikuju od onih saveznika. SAD shvaća da, iako je nastavak uključenosti SAD-a na Balkanu nužan ako se želi ostvariti stabilnost koja će balkanske države potom učiniti produktivnim partnerima, postojeći problemi s kojima je suočen SAD znače kako je u interesu Sjedinjenih Država da preuzmu sporednu ulogu u rekonstrukciji Balkana. U toj regiji treba obaviti još mnogo posla. Glavni prioritet je uhititi i izručiti Haagu ratne zločince koji se još uvijek nalaze na slobodi, u regiji, posebice Radovana Karadžića i Ratka Mladića. I lokalne i međunarodne vlasti trebaju hitno provesti akciju protiv organiziranih političko - zločinačkih sindikata koji potkopavaju reforme i vladavinu zakona na čitavom Balkanu. Prijašnja iskustva u Bosni i na Kosovu pokazala su kako odlučna akcija koja cilja središta moći, pod kontrolom ilegalnih sindikata, daje rezultate. Kampanje protiv tih skupina u početku mogu predvoditi međunarodne snage, dok ih balkanske vlade ne budu bile u stanju provoditi same. Može se početi prvo u Bosni i na Kosovu, u kojima je autoritet međunarodnih institucija najveći, a zatim proširiti i na Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Hrvatsku, u kojima bi uključenost međunarodne zajednice varirala prema potrebama lokalnih vlasti. Na Balkanu je od ključne važnosti i intenziviranje trgovine a zahtijeva nastavak reforme bankovnog sektora i ubrzanje privatizacije i restrukturiranja poduzetništava u vlasništvu države. Potrebne su i inicijative za razvoj privatnog sektora i zakonodavna i pravosudna reforma. Te reforme može se poduprijeti programima tehničke pomoći, koje bi financirali EU i Svjetska banka. Balkanski čelnici i međunarodna zajednica u regiji, koja je do sada djelovala neusklađeno i ad hoc, moraju zajednički poduprti standarde i odredbe procesa za stabilizaciju i pridruživanje EU-u i NATO-ovih Partnerstva za mir i Plana djelovanja za ostvarivanje članstva. Ti programi, zajednički, nude nužne standarde za udruživanje sa, i integraciju u Europu. Uvjetovanje međunarodne pomoći ostvarivanjem konkretnih ciljeva najbolji je način da se osigura to da složene i nepopularne, ali nužne, promjene budu ostvarene. Sjedinjene Države su u proteklih osam godina u Balkan uložile mnogo resursa, a ta se ulaganja sada počinju isplaćivati. Ovaj je projekt previše važan da bi ga se ostavilo nedovršenog", piše Edward C. Meyer, general i umirovljeni bivši šef štaba Vojske SAD-a, i predsjednik operativnog tima za Balkan pri Vijeću za međunarodne odnose.