AT-HR-YU-balkan-Glasila/mediji-Politika-Promet aus-die presse-4.XII. beograd kao prometno središte integriragon balkana? AUSTRIJADIE PRESSE4. XII. 2002.Paneuropski koridori grade buduće žile kucavice balkanskog poluotokaRazvoj velikih
prometnih koridora kroz jugoistočnu Europu bio je tema simpozija kojeg su organizirale bečke gradske vlasti, piše list u svom tjednom prilogu Eastconomic.Izgradnja paneuropske prometne mreže na jugoistočnom europskom poluotoku za zemlje te regije od iznimnog je značenje. Zbog svog zemljopisnog položaja, Beograd zauzima mjesto najvažnije buduće prometne točke na Balkanu. Tamo se križaju dva paneuropska koridora: cestovna i željeznička mreža, koridor X koji spaja Salzburg, preko Zagreba, Beograda, Skopja, sa Solunom. Kod Beograda je također ušće velike pritoke Dunava, Save, u Dunav - dio koridora VII koji spaja Atlantik i Crno more.Razvoj cesta ide brže nego vodenih putova: autocesta od hrvatsko-srpske granice do Niša u južnoj Srbiji već je napravljen. Poslije toga ostaje samo još opasnih 130 km obične ceste do makedonske granice. (...)Posebno složeno je pitanje razvoja Dunava. Brojne smetnje u
AUSTRIJA
DIE PRESSE
4. XII. 2002.
Paneuropski koridori grade buduće žile kucavice balkanskog
poluotoka
Razvoj velikih prometnih koridora kroz jugoistočnu Europu bio je
tema simpozija kojeg su organizirale bečke gradske vlasti, piše
list u svom tjednom prilogu Eastconomic.
Izgradnja paneuropske prometne mreže na jugoistočnom europskom
poluotoku za zemlje te regije od iznimnog je značenje. Zbog svog
zemljopisnog položaja, Beograd zauzima mjesto najvažnije buduće
prometne točke na Balkanu. Tamo se križaju dva paneuropska
koridora: cestovna i željeznička mreža, koridor X koji spaja
Salzburg, preko Zagreba, Beograda, Skopja, sa Solunom. Kod
Beograda je također ušće velike pritoke Dunava, Save, u Dunav - dio
koridora VII koji spaja Atlantik i Crno more.
Razvoj cesta ide brže nego vodenih putova: autocesta od hrvatsko-
srpske granice do Niša u južnoj Srbiji već je napravljen. Poslije
toga ostaje samo još opasnih 130 km obične ceste do makedonske
granice. (...)
Posebno složeno je pitanje razvoja Dunava. Brojne smetnje u
plovnosti moraju tek biti otklonjene prije nego što bi se Dunav
mogao koristiti intenzivno kao primjerice Rajna, objašnjava
Manfred Seitz, direktor institucije Via Donau koju je uspostavilo
austrijsko Ministarstvo infrastrukture. Ukoliko stanovništvo to
uopće želi - daljnja regulacija Dunava je vruće željezo.
Dubina Dunava nije svugdje jednaka i za brodove koji se koriste
često je plitak. (...) Kako bi se rijeka učinila atraktivnom za
promet, flote i luke morale bi se modernizirati i isto tako razviti
kombinirani infrastrukturni sustavi. Financijska sredstva za
riječne putove znatno su niža u usporedbi s cestovnim: trebalo bi
samo 4 milijarde eura da se Dunav "osposobi".
Paralelno, u jugoistočnoj Europi razvila se inicijativa za
korištenje rijeke Save: pod pokroviteljstvom Pakta o stabilnosti,
ministri vanjskih poslova zemalja kojima protiče Sava (...)
potpisali su u utorak sporazum o "integrativnom riječnom
managementu," piše Gertraud Illmeier.