AU 8. XII. APA: STIŽE JEDINSTVENA PREDODŽBA O POVIJESTI?

AUSTRIJA APA 8. XII. 2002. Busek svodi pozitivnu bilancu Pakta za stabilost jugoistočne Europe "U utorak se navršava godina dana otkada je Erhard Busek imenovan posebnim koordinatorom EU za Pakt za stabilnost jugoistočne Europe. U razgovoru s APA-om bivši je čelnik OeVP i bivši austrijski vicekancelar, koji je na dužnosti koordinatora Pakta za stabilnost Balkana naslijedio Nijemca Bodu Hombacha, sveo općenito pozitivnu bilancu rada na tom projektu. 'Velika perspektiva' za sve zemlje jugoistočne Europe jest nesumnjivo članstvo u Europskoj uniji, napominje on. 'No, nisam za to da se imenuju termini i da se time izložimo svojevrsnom pritisku', naglasio je Busek, Umjesto termina potrebno je 'strpljenje, reforme i rezultati', smatra on. 'Velikim uspjehom' Busek je nazvao prekograničnu suradnju u regiji. 'Jako dobar primjer učinkovite suradnje' jest po njemu 'sporazum o Savi'. Naime, prošlog su utorka prvi puta nakon raspada bivše Jugoslavije Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Jugoslavija pod pokroviteljstvom Pakta za stabilnost Balkana potpisale multilateralni sporazum, u okviru kojeg bi rijeka Sava trebala biti ponovno upotrebljiva za sve ponajprije iz aspekta gospodarstva. Pozitivno se odvija i proces postupne uspostave slobodne trgovinske zone u jugoistočnoj Europi, napominje Busek. Dosada je po njegovim riječima sklopljeno 16 od ukupno 21 sporazuma o slobodnoj trgovini. Nadalje, uspješan je i 'Centar za uništavanje ručnog i lakog oružja' sa sjedištem u Beogradu i 'Centar za borbu protiv korupcije sa sjedištem u Bukureštu, ističe Busek. Trenutno su u fazi izrade 23 infrastrukturna projekta, pri čemu je riječ u prvom redu o auto-cestama te o dvije zračne i jednoj pomorskoj luci, napominje on. Busek je izrazio zadovoljstvo razoružanjem i demilitarizacijom u regiji. Održavanje zajedničkih vojnih manevra predstavlja po njemu 'ogroman uspjeh' jer je riječ o oružanim snagama 'koje su prije samo sedam godina pucale jedne na druge', podsjetio je Busek na krvavi rat na području bivše Jugoslavije (...) Kao sljedećih uspjeh posebni koordinator EU označio je činjenicu da su sve izbore u jugoistočnoj Europi organizirale i provele same lokalne vlasti. 'Ta činjenica svjedoči o određenom stupnju demokratske zrelosti' zaključuje Busek. U cijeloj je regiji istodobno potrebno poboljšanje kada je u pitanju borba protiv organiziranog kriminala. Zdravstvo također mora biti dodatno i bolje reformirano, istoče on. Tu su još i 'dva velika međunarodna pitanja: kada će Bosna i Hercegovina prestati biti protektorat i postati normalna država te što će biti s Kosovom'. Nadalje, brine ga i razvoj događaja u Srbiji. Iako je krajem tjedna postignut dogovor o ustavu novog saveza 'Srbije i Crne Gore', srpski ustav još nije donesen, podsjeća Busek. Propadnu li ponovljeni predsjednički izbori, koji će biti održani ove nedjelje, zbog nedostatnog odaziva birača (prag je 50 posto), 'politička situacija postajat će sve labilnija', upozorava Busek. 'Na području gospodarskog razvoja proces privatizacije praktično je dovršen 'ali na području novih ulaganja ne događa se ništa', ističe on. Busek je naglasio da sve zemlje jugoistočne Europe pokazuju spremnost na suradnju. No, nijansiran je pristup i tek kako nužan kada je u pitanju stupanj razvoja pojedinih zemalja. Hrvatska je u tom pogledu najviše napredovala, ističe Busek; slijede je Bugarska i Rumunjska. Albanija je po njegovim riječima 'startala s vrlo niske razine' ali se 'demokracija sada normalizira'. Srbija je po Buseku u protekle dvije godine 'strahovito brzo nadoknadila zaostatak'. U Makedoniji postoji 'perspektiva srastanja', konstatira on. U Bosni i Hercegovini pak nakon izbora, održanih početkom listopada, postoji 'nada da će mladi političari ojačati jedinstvenu državu'. I dalje je važna suradnja pojedinih zemalja s haaškim sudom za ratne zločince, ističe Busek. Što se tiče otpora Hrvatske izručenju mogućeg ratnog zločinca Janka Bobetka, Busek je izjavio da je posrijedi 'sukob dvije slike povijesti'. 'Na jednoj je strani međunarodna predodžba o povijesti, po kojoj zločine protiv čovječnosti valja kazniti, a na drugoj nacionalna predodžba o povijesti, koja ljudima kaže sljedeće: zahvaljujući ratu zadržali smo svoju zemlju', tumači Busek. Jedinstvene predodžbe o povijesti neće biti još dugo vremena, smatra on. 'Ljudi to prvo moraju shvatiti. Te stvari traju jako dugo, znamo to i iz vlastitog iskustva', napominje Busek" na kraju razgovora.