RFE 4. XII. ZAJEDNIČKI SRPSKOHRVATSKI ZBORNIK?

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 4. XII. 2002. Između autoritarizma i demokracije: imenice i pridjevi. Prilog Nebojše Grabeža. Srbija, Crna Gora i Hrvatska - između autoritarizma i demokracije, naziv je zbornika skupine autora koji je jučer predstavljen u beogradskom Medija centru. Knjiga predstavlja prvu multinacionalnu i usporednu analizu tranzicijskih procesa u tim zemljama nakon raspada SFRJ, kao i perspektivu njihovih europskih integracija. Ova knjiga zaokružila je prvu etapu šireg istraživačkog projekta koji će, po mišljenju hrvatskih, crnogorskih i srpskih autora, pridonijeti boljem razumijevanju regionalne povijesti politike. Desetak godina od raspada SFRJ, drže autori, dovoljna je vremenska udaljenost za ozbiljnu analizu procesa u ovim zemljama. Konkretna empirijska istraživanja pokazala su da se unatoč mnogim posebnostima ovih zemalja ponovo pokazuju neke zajedničke osobine i tendencije. Dragica Vujadinović, koordinator projekta: = Ni u jednoj od ovih zemalja nije unaprijed sigurno da početne pretpostavke ? uspostavljanje izborne demokracije i njenog prelaska u liberalnu demokraciju ? jamče da će do toga i doći. Snage onih elemenata koji vuku prema autoritarnom nasljeđu ili koje sprečavaju korake naprijed i dalje su na snazi i u jednoj, i u drugoj, i u trećoj sredini. Jedan od autora projekta je profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Lino Veljak koji ocjenjuje da je početni položaj ovih zemalja u osnovi bio jednak i da se procesi, kako pozitivni tako i negativni, događaju po jednakim modelima: = Možda je najbolji primjer toga slučaj suradnje s haaškim sudom. Ako pogledate argumentaciju protivnika haaškog suda u Hrvatskoj i tu istu argumentaciju u Srbiji, vidjet ćete da se to doslovce razlikuje u jednoj imenici i jednom pridjevu. Imenica je 'Hrvatska' koja se zamjenjuje za 'Srbija', i obratno, a pridjev je 'hrvatski' koji se zamjenjuje za 'srpski', i obratno. Dakle haaški sud je izmišljen zato da proganja samo Hrvate, odnosno, haaški sud je izmišljen samo zato da proganja Srbe. Primjer s haaškim sudom, po mišljenju Veljaka, pokazuje i mnogo dublje zakonitosti: = ... Koje se jednom riječju mogu svesti na teškoće, transformacije ovih naših autoritarnih zemalja u demokratske europske države, države vladavine prava, prosperiteta... Tu su velike teškoće koje su nam zajedničke, unatoč svih posebnosti. Govoreći o zajedničkim elementima ovog prostora, profesor Pravnog fakulteta u Podgorici Veselin Pavićević kaže da je posebnost jugoslavenskog komunističkog projekta stvorila nešto što se može nazvati pristanak na lojalnost, a koji je stvorio određene konformističke navike: = To je naš odnos prema institucijama, za Crnu Goru možda posebnost teško odvikavanje od personalizacije institucija. Ono što smo ranije držali svojom slobodom, a to je zapravo bio neodgovoran odnos prema zajednici u smislu pojedinačne odgovornosti, sada pokušavamo pretočiti u neke nove navike, a to je vrlo bolno, teško i sporo će ići. Jednu činjenicu profesor Pavićević označava kao upozorenje: = Ona je opora. Naime, u Crnoj Gori, a tvrdim i u drugim sredinama, nije još rođen glasač koji je upisan na glasačku listu a da za sebe može reći da je rođen u demokraciji. U sljedećih nekoliko dana zbornik Između autoritarizma i demokracije bit će predstavljen u Podgorici i Zagrebu, a projektu bi se uskoro trebala priključiti i Slovenija. Ili, kako očekuje profesor Vladimir Goati: = ... Da politički prostor, političko područje u ovim zemljama analiziraju istraživači svih zemalja na jedan jedinstven, rekao bih, usuglašen način. (RFE)