INTERES ZA DJECU SEDAM PUTA VEĆI OD BROJA POSVOJENJA

piše: Tamara Marinković ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - U Hrvatskoj se godišnje posvoji 160- ero djece od 3.500 koliko ih je smješteno u domovima ili u obiteljima skrbnika, što stručnjaci ocjenjuju nedovoljnim.#L# Novu obitelj nađe svega 10 do 15 posto od 1.200 djece smještene u domovima, a većina djece ne bude posvojena jer je na privremenoj skrbi, doznaje se u Ministarstvu rada i socijalne skrbi. "To jest malo, s obzirom da je interes sedam puta veći od broja posvojenja", smatra pomoćnik ministra Nino Žganec. "No, pojednostavljenjem i ubrzanjem postupka moglo bi se godišnje posvojiti još 80-tak djece", kaže Žganec. U 79 centara za socijalnu skrb trenutno se nalazi 1.000 molbi onih koji žele posvojiti dijete. Ni djeci niti njihovim potencijalnim roditeljima, međutim, nije lako dohvatiti sreću. I kada ispunjavaju uvjete koji se čine idealnima za posvojitelje (mladi su, s visokom stručnom spremom, u braku i stambeno zbrinuti, a prošli su i psihosocijalnu provjeru), parovi nailaze na obeshrabrujuće prepreke, kaže žena koja je već izgubila nadu da će dobiti dijete. Dijete nije lako posvojiti "Molbu smo, jer međusobno nisu informatički povezani, morali uputiti u sve centre u Hrvatskoj ali odgovor nismo dobili." Ona i suprug godinu i pol dana pokušavaju posvojiti novorođenče. "Čovjek u tim nastojanjima izgori i danas više ne polažemo nadu da ćemo dobiti dijete", rekla je želeći ostati neimenovana. Smeta je što se kod odluke o posvojenju djeteta nekoliko parova uzima u uži krug potencijalnih posvojitelja. "To znači da ti parovi jesu, a neki drugi nisu tako dobri za posvojitelje", ogorčena je tridesettrogodišnja žena. Iskustvo Doma u Nazorovoj ulici u Zagrebu pokazuje da se uglavnom posvajaju djeca do sedme godine života, a u zadnjih deset godina posvojeno je samo troje djece starije od te dobi. Interes za posvajanje u većini slučajeva pokazuju ljudi koji ne mogu imati svoju djecu, između 38 i 45 godina starosti, a uglavnom žele zdravu i što mlađu djecu. U tom dječjem domu stalno boravi 320 djece do dvadeset godina starosti. Godišnje je među njima 60-tak novorođenčadi koja dolaze direktno iz rodilišta, jer se majke za njih ne mogu brinuti. Ravnateljica Doma Jasna Ćurković-Kelava kaže da se godišnje posvoji svega 30 posto djece, od njih 140-ero koja odlaze iz doma. "To nije dovoljno, a ubrzanjem cijeloga postupka moglo bi biti usvojeno još 20-ero djece." Mogu li izmjene zakona ubrzati postupak posvojenja? Stručnjaci nisu jedinstveni oko toga mogu li ubrzanju postupka posvojenja pomoći izmjene Zakona o obitelji, braku i izvanbračnim odnosima, čiji je prijedlog u saborskoj proceduri. Pomoćnik ministra rada Nino Žganec kaže da se predloženim izmjenama želi dodatno zaštititi dijete, zbog čega se uvodi samo jedan oblik posvojenja - srodničko. "Time se želi spriječiti raskidanje roditeljskih odnosa, što se događalo i ostavljalo teške posljedice na dijete", rekao je. Ravnateljica doma u Nazorovoj pozdravlja uvođenje srodničkog oblika posvojenja, ali drži da zakonodavac ne uzima dovoljno u obzir probleme s terena. Jasna Ćurković-Kelava upozorava da se u praksi više štite roditelji koji se nisu u stanju brinuti o djeci, jer im se daje "beskrajno puno prilika da se predomisle". Po njezinu mišljenju, u centrima bi trebalo osnovati posebne timove koji će se baviti samo posvojenjima, a na sudovima bi trebalo ubrzati rješavanje tih predmeta. Također smatra da treba izbrisati gornju granicu od 40 godina razlike između posvojitelja i djeteta jer stvara velike probleme u praksi, iako predlagači zakona tvrde kako bi se time dodatno smanjio ionako mali broj usvojenja djece starije od 15 godina. Po predloženim izmjenama Zakona, dijete bi u pravilu mogla posvojiti osoba između 21 i 35 godina starosti. Posvojitelj može biti i stariji od 35 godina, ali dobna razlika između njega i djeteta ne smije biti veća od 40 godina. Kao iznimka predlaže se da ta razlika ne vrijedi ako posvojitelj usvaja brata ili sestru svog posvojčeta. Posvojitelj bi dobio mogućnost promjene djetetova cijelog osobnog imena i određivanja njegove narodnosti, iako bi od djece iznad 12. godine starosti morao za to dobiti pristanak. Također bi i nadalje morao reći djetetu do njegove sedme godine da je posvojeno. Biološki roditelji neće smjeti znati identitet posvojitelja te bi im, nakon usvojenja, bilo zabranjeno osporavanje ili utvrđivanje majčinstva ili očinstva. Dijete bi moglo biti posvojeno ako ga biološki roditelji tri mjeseca ne posjećuju i ne skrbe o njemu. U tom je slučaju nadležni centar za socijalnu skrb dužan pokrenuti postupak oduzimanja roditeljskih prava. Zbog manjka stručnjaka u centrima za socijalnu skrb s tim se često kasni, a sudski postupci traju i po nekoliko godina. (Hina) mt vl