ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - ZAGREB - U Hrvatskoj se godišnje posvoji 160-ero djece od 3.500 koliko ih je smješteno u domovima ili u obiteljima skrbnika, što stručnjaci ocjenjuju nedovoljnim. Novu obitelj nađe svega 10 do 15 posto od
1.200 djece smještene u domovima, a većina djece ne bude posvojena jer je na privremenoj skrbi, doznaje se u Ministarstvu rada i socijalne skrbi. "To jest malo, s obzirom da je interes sedam puta veći od broja posvojenja", smatra pomoćnik ministra Nino Žganec. "No, pojednostavljenjem i ubrzanjem postupka moglo bi se godišnje posvojiti još 80-tak djece", kaže Žganec. (Tema: Interes za djecu sedam puta veći od broja posvojenja, piše Tamara Marinković, 80-ak redaka) ZAGREB - Arhitektonsko savjetovalište "Za kvalitetu života bez barijera" jedino u Hrvatskoj daje besplatne savjete i izrađuje idejne projekte za prilagodbu građevinskih objekata osobama s invaliditetom. Otkako je prošloga prosinca Državni zavod za zaštitu materinstva, obitelji i mladeži prihvatio ideju o osnivanju savjetovališta i odlučio ga materijalno poduprijeti, napravljeno je sedamdesetak idejnih rješenja za prilagodbu različitih objekata diljem Hrvatske osobama s invaliditetom. Od toga je dosad izgrađeno oko 30 posto, dok je za izvedbu ostalih
ZAGREB, 1. prosinca (Hina) -
ZAGREB - U Hrvatskoj se godišnje posvoji 160-ero djece od 3.500
koliko ih je smješteno u domovima ili u obiteljima skrbnika, što
stručnjaci ocjenjuju nedovoljnim. Novu obitelj nađe svega 10 do 15
posto od 1.200 djece smještene u domovima, a većina djece ne bude
posvojena jer je na privremenoj skrbi, doznaje se u Ministarstvu
rada i socijalne skrbi. "To jest malo, s obzirom da je interes sedam
puta veći od broja posvojenja", smatra pomoćnik ministra Nino
Žganec. "No, pojednostavljenjem i ubrzanjem postupka moglo bi se
godišnje posvojiti još 80-tak djece", kaže Žganec.
(Tema: Interes za djecu sedam puta veći od broja posvojenja, piše
Tamara Marinković, 80-ak redaka)
ZAGREB - Arhitektonsko savjetovalište "Za kvalitetu života bez
barijera" jedino u Hrvatskoj daje besplatne savjete i izrađuje
idejne projekte za prilagodbu građevinskih objekata osobama s
invaliditetom. Otkako je prošloga prosinca Državni zavod za
zaštitu materinstva, obitelji i mladeži prihvatio ideju o
osnivanju savjetovališta i odlučio ga materijalno poduprijeti,
napravljeno je sedamdesetak idejnih rješenja za prilagodbu
različitih objekata diljem Hrvatske osobama s invaliditetom. Od
toga je dosad izgrađeno oko 30 posto, dok je za izvedbu ostalih
projekata najveća prepreka nedostatak novca.
(Tema: Arhitektonsko savjetovalište za prilagodbu građevinskih
objekata invalidima, piše Nena Todorić Kajfeš, 50-ak redaka)
ZAGREB - Hrvatskim građanima koji su svojedobno skuplje otkupili
tzv. višak prostora u stanovima koji su nekada bili u vlasništvu JNA
država će morati vratiti gotovo 200 milijuna kuna, doznaje se u
Ministarstvu obrane. Novac oštećenim građanima mora se vratiti
zbog odluke Ustavnog suda iz 1997. Sud je njome, naime, ukinuo
odredbe Zakona o prodaji stanova po kojima su nositelji stanarskog
prava u stanovima JNA otkupljivali stanove skuplje nego li drugi
nositelji stanarskog prava. Oni su, za razliku od ostalih građana,
plaćali za takozvani višak kvadrata tržišnu a ne povlaštenu
cijenu.
(Tema: Preplaćeni "višak" stambenog prostora stajat će državu
gotovo 200 milijuna kuna, piše Gordana Grbić, 50-ak redaka)
ZAGREB - U prvih deset mjeseci ove godine u Hrvatskoj su razminirana
i pregledana 43 četvorna kilometra minirana ili minski sumnjiva
terena, od toga je na uporabu predano 26,5 četvornih kilometara. Po
podatcima Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) prošle je godine
razminirano nešto više od 13 četvornih kilometara tla. To znači da
je i prije isteka ove godine rezultat našeg rada dvostruko bolji od
prošlogodišnjega, rekao je ravnatelj HCR-a Oto Jungwirth. Naveo je
da su u tijeku 49 projekta razminiranja ili pregleda minski
sumnjivih područja na pet četvornih kilometara u svih 14 minama
onečišćenim županijama.
(Tema: U prvih 10 mjeseci ove godine razminirano dvostruko više
nego prošle, piše Aleksandar Španić, 50-ak redaka)
ZAGREB - Graz, koji će 2003. biti europskom kulturnom metropolom,
užurbano se priprema da bogatstvom kulturne ponude opravda taj
laskavi naslov. Graz se ubrzano gradi kako bi se posjetiteljima
predstavili kulturni i graditeljski naglasci budućnosti. Tako
newyorški dizajner Vito Acconci uređuje otok na Muri, a u planu je i
više kulturnih građevina - Gradska dvorana, Dom književnosti,
dvorana Helmuta Lista, koja bi trebala služiti za kuturne priredbe
-"Štajerske jeseni" i "Styriarte". Upravo se gradi Umjetnički
paviljion, jedan od najuzbudljivijih primjera suvremena
graditeljstva, dvojice britanskih arhitekata -Petera Cooka i
Colina Fourniera.
(Tema: Graz 2003. - Europska kulturna metropola, piše Tatjana
Kolak, 50-ak redaka).
Dežurni urednici:
prijepodne/poslijepodne - Milka Ćurković
poslijepodne/navečer - Jasna Nahtigal Lazarić
telefon: 01/4808 600
telefaks: 01/4808 822
(Hina) mvr jn