ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - Žalbeno vijeće Haškog suda, u odluci o odbijanju dva hrvatska podneska kojima se po više osnova osporavaju optužnica i nalog za uhićenje u predmetu "Bobetko", ocijenilo je da Hrvatska nema uporišta u
odredbama Pravila tog suda o postupku i dokazima za obraćanje Žalbenom vijeću po pitanju naloga za uhićenje.
ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - Žalbeno vijeće Haškog suda, u odluci
o odbijanju dva hrvatska podneska kojima se po više osnova
osporavaju optužnica i nalog za uhićenje u predmetu "Bobetko",
ocijenilo je da Hrvatska nema uporišta u odredbama Pravila tog suda
o postupku i dokazima za obraćanje Žalbenom vijeću po pitanju
naloga za uhićenje.#L#
Žalbeno vijeće zapisalo je i da pravila suda ne predviđaju pravo na
žalbu na nalog za uhićenjem, kao i da Haška pravila definiraju i to
da se podnesci mogu odnositi na odluke sudskog vijeća, ali ne i na
odluku pojedinačnog suca.
Nalog za uhićenjem potpisuje jedan sudac.
Vijeće je u odluci napisalo i da potvrda optužnice nije
interlokutorna odluka, jer postupak počinje tek nakon potvrde
optužnice.
U razmatranju pitanja naloga za uhićenje, koji se podiže nakon
potvrde optužnice, žalbeno vijeće ocijenilo je da se država, čak i
kad bi se nalog za uhićenjem tretirao kao interlokutorna odluka
suda, u obraćanju sudu u povodu neke interlokutorne odluke ne može
pozivati na legitmne političke interese, nego na povredu prava.
U odluci je zapisano i da se Haški sud neće baviti podnescima
optužene osobe ili branitelja, koji traži da ga zastupa, prije nego
se optužena osoba pojavi pred sudom.
Hrvatska uloga u ispunjenju naloga za uhićenje, kaže se u odluci,
jest uloga pukog izvršenja takvog naloga, a zemlja kojoj je
naloženo da izvrši nalog za uhićenje nema temelja za dovođenje u
pitanje takvog naloga.
Žalbeno vijeće također je ocijenilo da tužiteljstvo ne mora tražiti
razgovor s osobom koju namjerava optužiti, a zaključilo je i da
ništa ne nalaže tužiteljstvu da podnese dokaze koji bi pokazivali
da je uhićenje neophodno potrebno.
Vijeće je napomenulo da uobičajena procedura ostaje uhićenje i
pritvor.
Što se tiče pitanja privremenog puštanja na slobodu vijeće je
ocijenilo da se time može baviti tek nakon što se to pitanje
razmotri pred prvostupanjskim vijećem.
Na kraju navodi se da u odnosu na optužnicu postoji pravni lijek za
optuženu osobu koja se pojavi pred sudom ukoliko, naravno, može
pokazati da podizanje optužnice predstavlja zlouporabu postupka
pred sudom. Haški sud ima ovlasti obustavljanja takvih postupka.
(Hina) ps sv