PULA, 28. studenoga (Hina) - Drugog dana 8. međunarodnog arheološkog savjetovanja "Naselja i naseljavanje od prapovijesti do srednjeg vijeka" bilo je posvećeno temama o naseobinama od prapovijesti do srednjeg vijeka o kojima su
govorili hrvatski arheolozi te njihovi kolege iz inozemstva.
PULA, 28. studenoga (Hina) - Drugog dana 8. međunarodnog
arheološkog savjetovanja "Naselja i naseljavanje od prapovijesti
do srednjeg vijeka" bilo je posvećeno temama o naseobinama od
prapovijesti do srednjeg vijeka o kojima su govorili hrvatski
arheolozi te njihovi kolege iz inozemstva. #L#
Darko Komšo iz Pule govorio je o pećinama kao najranijim mjestima
čovjekova življenja koja su tadašnjem stanovništvu u doba
paleolitika (40.000 godina prije Krista) pružala siguran zaklon od
kiše, nevremena i žege. Pećine su za arheologiju interesantne i
zbog toga što su u njima ostaci življenja mnogo bolje sačuvani nego
na otvorenim lokalitetima. Istraživanje pećina u Istri odvijalo se
u posljednjih stotinjak godina, pronađeno ih je nešto više od 200, a
obrađeno 70-ak, podsjetio je.
Najstarije pećine su iz vremena paleolitika, a iz gornjeg
paleolitika poznate su pećine Šandalja, Romuldova i Nugljanska
pećina, a posebno Pupičina pećina koja na području Učke koja je do
sada najbolje istražena, istaknuo je Komšo.
Klara Buršić-Matijašić iz Pule govorila je o ranom naseljavanju
južne Istre te naglasila da se prisustvo čovjeka u tom dijelu
bilježi već tijekom starijeg paleolitika (Šandalja) dok se u
neolitiku grade naselja na otvorenom (Vižula, Brijuni).
Emanuela Montagnari Kokelj iz Trsta govorila je o naseljavanju
sjeveroistočne Italije u kasnoj prahistoriji poglavito o
tršćanskom kršu smještenom na najsjevernijoj točki istočne obale
Jadrana. Krš je posebno bogat pećinama te svi arheološki dokazi iz
paleolitika i ranog brončanog doba dolaze iz pećina, istaknula je.
Naseljavanje ovoga dijela bilo je vezano i za iskorištavanje zemlje
prvenstveno ispašom, za što je ključni faktor bila sol, odnosno
postojanje prirodnih naslaga soli u blizini Trsta i sjeverne
Italije. Ta područja eksploatirana su sve do unatrag nekoliko
desetljeća, istaknula je Kokelj.
O naseljavanju od brončanog doba do ranog srednjeg vijeka na
području Murske Sobote govorio je Mitja Guštin iz Ljubljane. To se
pokazalo prilikom izgradnje autoceste između Maribora i Lendave u
smjeru Budimpešte.
Brunislav Marjanović iz Zadra govorio je o geomorfološkim osnovama
naseljavanja jadranskog područja u neolitiku na području Istre,
dijelu Kvarnerskih te otoka srednje i južne Dalmacije.
Nikša Petrić s Hvara govoreći o prapovijesti jadranskih gradova i
to od juga prema sjeveru istaknuo je Dubrovnik, Hvar, Split,
Trogir, Zadar, Krk, Osor, Pulu i Poreč. Spomenuo je i postojanje
biskupija u tim gradovima već od najranijih početaka kršćanstva na
istočnoj obali.
(Hina) ta az