ZAVRŠENO SAVJETOVANJE EKONOMISTA U OPATIJI

ZAVRŠENO SAVJETOVANJE EKONOMISTA U OPATIJI Brži gospodarski rast u Hrvatskoj je moguć prije, i bez članstva u EU, a makroekonomski eksperimenti mogu taj proces samo usporiti, kazao je danas na savjetovanju hrvatskih ekonomista u Opatiji Borislav Škegro, bivši ministar financija, sada direktor za razvoj varaždinskog Varteksa. Savjetovanje Hrvatskog društva ekonomista, održano pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića, završilo je danas s trodnevnim radom tijekom kojeg je o aktualnostima hrvatske ekonomije raspravljalo oko 400 stručnjaka. Po riječima organizatora, zaključci sa skupa bit će predstavljeni javnosti sljedećeg tjedna u Zagrebu. Govoreći o ograničenjima bržem gospodarskom rastu, Škegro je ocijenio kako je brži rast BDP-a - od oko 7 posto na godinu moguć, ali prihvaćanjem novih pravila i politike te prestankom idealiziranja EU-e i zapadnog svijeta. Po njegovom se mišljenju zemlja stalno nalazi u iščekivanju vladine strategije gospodarskog razvoja, a smatra i da je tečaj kune nerealan, da se neopravdano, raznim olakšicama i poticajima, razara porezni sustav te da je javna potrošnja prevelika. Potrebno je riješiti se zabluda o kvalificiranoj domaćoj radnoj snazi te važnosti inozemnih ulaganja, drži Škegro. Samo privatni poduzetnici, motivirani ostvarenjem profita, mogu pokrenuti brži gospodarski rast, rekao je te dodao da je o njima neopravdano u javnosti stvorena negativna slika. U svim "tajkunskim" tvrtkama bilo je samo oko 1 posto od ukupnog broja zaposlenih, a najveća su poduzeća uspješno privatizirana ili su ostala u državnom vlasništvu, kazao je. Dodao je da se suradnja s Haagom stalno povezuje s približavanjem EU, da Hrvatska od osnutka tog suda jest pod sankcijama te da je riječ o političkom sudu. Taj problem mora se što skorije riješiti, rekao je Škegro. Govoreći o ekonomskim odnosima BiH i Hrvatske bivši veleposlanik BiH u Hrvatskoj Hasan Muratović rekao je da je Hrvatska najveći trgovinski partner te zemlje te da je BiH među manjim brojem zemlja s kojim Hrvatska ima pozitivnu bilancu trgovinske razmjene. Muratović je naveo da je od 13 prepreka za poboljšanje odnosa dvaju zemalja iz 1999. posve ili djelomično otklonjena većina te da još nije riješen dio imovinsko-pravnih odnosa. Suradnja dviju zemalja odvija se u uvjetima asimetričnog ugovora o slobodnoj trgovini, nedovoljne kontrole granica, privatizacije, reformi i obnove, kazao je. Po njegovim riječima primjena ugovora o slobodnoj trgovini rezultirala je povećanjem izvoza iz BiH za 60, a izvoza iz Hrvatske u BiH za 17 posto. Dodao je da bosanskohercegovački izvoz ima veći rast od uvoza te da su u BiH najveći inozemni ulagači Kuvajt, Hrvatska, Austrija i Njemačka. S više suradnje BiH i Hrvatska mogle bi sljedeće godine ostvariti milijardu dolara trgovinske razmjene, zaključio je Muratović. Prof. Darko Tipurić s zagrebačkog Ekonomskog fakulteta govorio je o svjetskim strateškim savezima koji mijenjaju industrijske strukture. Do 2005. godine 30 posto svjetskih prihoda bit će ostvareno u okvirima takvih saveza, rekao je pojasnivši da primjerice oko 70 nacionalnih svjetskih avio kompanija tvore tri strateška saveza. Ravnatelj HAGENE Dragan Kovačević naglasio je da je imovina mirovinskih fondova u Hrvatskoj sve veća. Gotovo 90 posto domaće aktive mirovinskih fondova ulaže se u državne obveznice, kazao je napomenuvši da bi tu štednju trebalo preusmjeriti u drugačija ulaganja, primjerice na tržištu vrijednosnih papira.