OPATIJA: SVJETOVANJE HRVATSKIH EKONOMISTA

OPATIJA, 13. studenoga (Hina) - Fiskalna politika Vlade u posljednjoj se predizbornoj godini neće mijenjati, nastavit će se restriktivna politika ušteda u državnom proračunu, a Vlada će podržati strukturne promjene hrvatskih tvrtaka, kazao je danas potpredsjednik Vlade Slavko Linić na desetom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista koje je na temu "Ekonomska politika Hrvatske u 2003." počelo u Opatiji.#L# Na trodnevnom savjetovanju, koje se održava pod pokroviteljstvom predsjednika RH Stjepana Mesića, sudjeluje oko 400 hrvatskih ekonomskih stručnjaka. Govoreći o gospodarskoj politici Hrvatske u idućoj godini Linić je osnovnim problemima ocijenio veliku stopu nezaposlenosti, nedovoljnu konkurentnost privrede, probleme u reformama znanosti i obrazovanja, tehnološku zaostalost, veliki inozemni dug, birokratsko usporavanje gospodarstva, sivu ekonomiju i nedovoljnu efikasnost pravosuđa. U 2003. Vlada će, uz pretpostavku veće efikasnosti izvršne vlasti, pokušati riješiti te probleme, rekao je. Linić je naglasio da je pet postotni rast bruto domaćeg proizvoda u 2003. dostižan. Državna potrošnja u 2003. i nadalje će se kontrolirati, a godišnji deficit državnog proračuna ne bi smio biti veći od planiranih 2,5 posto. Vlada će su suradnji s MMF-om nastojati održati pozitivne trendove kapitalnih ulaganja, a zaduženja za nastavak ulaganja u infrastrukturu neće ugroziti stabilnost proračuna. Linić je podsjetio da su izdaci za javnu potrošnju u prošle tri godine smanjeni, no nedovoljno. Kazao je da 50 tisuća tvrtaka i obrtnika nije na vrijeme podmirilo sve obveze prema državi. Stečajni zakon potrebno je mijenjati, jer tijek stečajnih postupaka nije zadovoljavajući. "Stečajni upravitelji i suci ne žele rješavati stečajeve, za to zbog malih cijena nekretnina nemaju interesa niti vjerovnici, pa se čini da je stečajni dužnik jedino Vladin problem", naglasio je Linić dodavši da je izmjenama Zakona o stečaju potrebno odrediti rok trajanja stečajnog postupka, primjerice šestomjesečni, te omogućiti, ako je potrebno prodaju imovine stečajnog dužnika i za jednu kunu. "Netko mora odgovarati za uništenje imovine i ljudskih resursa", ustvrdio je Linić. Govoreći o procesu privatizacije državnih poduzeća Linić je rekao da se neopravdano govori o rasprodaji državnih bogatstava. "Neke tvrtke težak su teret, a ne bogatstvo", kazao je navodeći da je u prošle tri godine prodana samo 31 državna tvrtka te da je riječ o neefikasnosti. Država je većinski vlasnik u još 178 poduzeća. Linić je kazao da je većina njih uništena te da će se teško prodati. Strukturne promjene u HEP-u, Hrvatskoj pošti, Hrvatskim vodama i Hrvatskim šumama ocijenio je nedovoljnima, a pozitivnima one u Ini, HŽ-u i JANAF-u. U ime predsjednika Stjepana Mesića, pokrovitelja skupa, o stanju hrvatskog gospodarstva govorio je njegov savjetnik Igor Dekanić označivši kao glavni problem visoku stopu nezaposlenosti. "Hrvatska treba efikasniju razvojnu politiku a njeni ciljevi moraju biti obnova proizvodnje, reindustrijalizacija, obnova međunarodne konkurentnosti, snažniji rast izvoza i smanjenje nezaposlenosti", kazao je. Ocijenio je da Vlada nije provela odlučnije strukturalne reforme te da će ih zajedno s makroekonomskim mjerama morati provesti. Dekanić je rekao da "Hrvatska i bez sankcija ima dovoljno problema, te da bi njihovo uvođenje teško pogodilo hrvatske građane, a koristilo samo nedemokratskim snagama". Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić najavio je skori početak rada Agencije za poticanje ulaganja i Agencije za industrijski razvitak. Hrvatska mora restrukturirati gospodarstvo i izvoziti složenije proizvode. Industrijsku politiku potrebno je provoditi povećanjem efikasnosti, maksimalnim upošljavanjem resursa i stvaranjem proizvodnje koja će se uklopiti u svjetske trendove, rekao je Jurčić. Hrvatska je ove godine prvi put uvrštena u svjetsko izvješće o konkurentnosti, izvijestio je član Nacionalnog vijeća za konkurentnost Goran Radman. Po makroekonomskim pokazateljima Hrvatska se nalazi na 58., a po mikroekonomskim pokazateljima na 52. mjestu među 80 zemalja svijeta, odnosno u četvrtoj skupini zajedno s Bugarskom i Rumunjskom. Slovenija se, primjerice, ove godine nalazi na 28. mjestu među tranzicijskim i razvijenim zemljama, kazao je Radman. Trodnevno Savjetovanje oko 400 hrvatskih ekonomskih stručnjaka nastavlja se izlaganjima o raznim aspektima hrvatske ekonomske politike. (Hina) hšup ds