LOVRINOVIĆ: FINANCIJSKI SE SUSTAV UDALJAVA OD RELANOG PROIZVODNOG SEKTORA

OPATIJA, 14. studenoga (Hina) - Hrvatski se financijski sustav sve više udaljava od realnog proizvodnog sektora, a taj snažan trend zabrinjava, posebno jer je ove godine prvi puta iznos zajmova stanovništvu veći nego zajmovi odobreni privredi, kazao je prof. Ivan Lovrinović na današnjem dijelu savjetovanja ekonomista u Opatiji.#L# Takvo kreditiranje znači povećanje potrošnje, ne proizvodnje, a istodobno se uz povećan priljev deviznih pologa u banke sve više povećava vanjski dug, kazao je Lovrinović. Založio se za brzu promjenu takva stanja ocijenivši kako na akumuliranoj štednji treba pokrenuti novi investicijski val. Trodnevno savjetovanje Hrvatskog društva ekonomista, na kojemu pod pokroviteljstvom predsjednika Stjepana Mesića sudjeluje oko 400 ekonomista, danas, drugog dana rada, nastavljeno je izlaganjima i osvrtima na hrvatsku te slovensku ekonomsku politiku. Prof. Branko Horvat ponovio je svoje stavove kako se u hrvatskoj privredi ne primjenjuje ekonomija nego ideologija te da Vlada odluke donosi bez uvažavanja ekonomskih učinaka, na osnovi koalicijskih pogodba. Procjenjujući kako će recesija u svijetu zahvatiti i Hrvatsku, Horvat drži kako za iduću godinu najavljeni porast BDP-a od 5 posto nije moguć. Hrvatska se ekonomska politika, smatra prof. Dražen Kalogjera, kreira prema dva modela - modelu koji zagovara predsjednik Stjepana Mesić te modelu kojega zastupa Vlada i premijer Ivica Račan. Stečajna politika prvi se put u nas spominje kao razvojni element, a moderna bi Vlada zapravo trebala sprječavati stečajeve jer su primjerice, u brodogradnji stečajevi skuplji od sanacija. Rast BDP-a od 5 posto može se ostvariti samo ulaganjima primjerice, u ceste te velikim rastom potrošnje,a to pak znači na osnovi daljnjih zaduženja, kazao je Kalogjera. Prof. Jože Mencinger ocijenio je da bivša Jugoslavija i EU imaju velike sličnosti. Temelji EU su planska privreda, odlučivanje na političkoj razini a njen opstanak je neizvjestan, smatra Mencinger. Kazao je da se Slovenija po privrednoj strukturi približila zapadnim zemljama EU te da drugih mogućnosti, osim ulazaka u EU, ta zemlja nema. Istaknuo je da u Sloveniju nije znatnije ulagan inozemni kapital jer to nije bilo potrebno, ta da je učinak inozemnih ulaganja najčešće povećanje inozemnog duga i smanjenje privrednog rasta zemlje u koju se taj kapital ulaže. Pomoćnik ministra financija Tihomir Domazet je usporedio ekonomske pokazatelje zemalja regije, ustvrdivši da je Hrvatska po njima uspješnija od većine zemalja kandidata za ulazak u EU. Smatra da je u odlukama EU očito presudna politika a ne ekonomski pokazatelji. Akademik Dušan Bilandžić je ustvrdio da Hrvatska ekonomski nazaduje već 25 godina te da niti jedna politička garnitura nije uspjela zemlju izvući iz krize. Riješeno je nacionalno ali ne i pitanja demokracije i modernizacije, a stvorena je i kriva predodžba o EU, smatra Bilandžić. Govoreći o dilemama oko prihvaćanja eura, dr. Branimir Lokin je kazao da Hrvatska ima prenaglašenu vanjsku likvidnost i neiskorištene financijske mogućnosti. Zbog svih odlika domaćeg gospodarstva moguće je zaključiti da ne postoji potreba eurizacije hrvatskog financijskog sustava, kazao je Lokin dodavši da su prednosti zadržavanja nacionalne valute kune održanje monetarnog suvereniteta, zadržavanje značajnih sredstava u državnom proračunu te povećanje proračunskih prihoda. Deseto tradicionalno savjetovanje hrvatskih ekonomista završava sutra. (Hina) hšup db