VOA 24. XI. VJERSKA RAZNOLIKOST VAŽNA ZA AMERIČKU DEMOKRACIJU

GLAS AMERIKE - VOA 24. XI. 2002. Vjerska raznolikost - tajna vitalnosti američkog društva. Prilog Eda Warnera. Sjedinjene se Države temelje na vjerskom pluralizmu što je ključna odlika uspješnih i vitalnih društava - smatra jedan od vodećih američkih teologa, Os Guiness. Gospodin Guiness i dva istaknuta američka islamista raspravljaju o problemima vjerskog pluralizma u Sjedinjenim Državama. Gospodin Guiness znanstvenik je pri Trinity Forumu pokraj Washingtona. U nedavnom govoru pred Kongresnim institutom rekao je da su Amerikanci čestu u krivu kada razmišljaju o tome što je najviše pridonijelo demokraciji u njihovoj zemlji. Po njemu za uspjeh nisu zaslužni samo ekonomski i politički čimbenici. = Prošle godine u Washingtonu čuo sam jednog od vaših briljantnih političkih stručnjaka kako kaže da je 'sudbina Amerike da i dalje bude najbogatija, najslobodnija, najmoćnija država na Zemlji i da to zauvijek ostane'. Ne čudi da se na ove riječi prolomio buran pljesak među publikom! No kada sam bio dječak čuo sam Britance da tako govore. A govorili su tako i Francuzi i Španjolci, i Rimljani i Grci. Niti jedan uspjeh nije vječan. Što je onda to što može održati neko društvo tijekom dužeg razdoblja? Po gospodinu Guinessu, to je vjera, no ona vjera koja je spremna tolerirati i druge vjere. Gospodin Guiness drži da tu leži tajna američkog uspjeha. Od samog svog osnutka zemlja je favorizirala vjerski pluralizam, kao što je to otkrio jedan poznati francuski filozof. = Voltaire je došao u ovu zemlju i rekao da u Francuskoj imaju jednu vjeru i bezbroj mesnih umaka. U Americi imaju samo jedan umak za meso i bezbroj vjera. Mnogi stranci su primijetili nevjerojatnu povezanost vjerske raznolikosti i američke vitalnosti - objašnjava gospodin Guiness. Gospodin Guiness upozorava da pretjerani naglasak na gospodarstvo previđa vezu između vjerskog pluralizma i vitalnosti: = Amerikanci sad cijelu stvar analiziraju od utemeljenja slobodnog tržišta. Uklanjanje monopola. Stvaranjem istih uvjeta za sve, dobili smo nevjerojatno snažnu poduzetničku energiju No, ona nije potekla od tržišnog kapitalizma. Došla je od odvojenosti države od crkve. Međutim to odvajanje ne znači napuštanje vjere. Vjera vodi Amerikance mnogo više nego li druge narode. Ona je integralni dio njihova života. Ne žele je ukloniti iz javne domene, iz društvenog i političkog života, kako to neki svjetovnjaci traže. Spremni su da se njihova vjera natječe s drugima za naklonost vjernika. Što više konkurencije, to bolje. Neka ljudi sami odluče u što će vjerovati... Priča o Americi, priča je o pluralizmu, drži gospodin Guiness. Navodi kao primjer jedno školsko područje u Kaliforniji gdje oko 90 različitih religija mirno koegzistira. Usporedimo to sa stanjem u mnogim drugim zemljama, konkretno na Srednjem istoku, gdje je jedna vjera dominantna i druge su isključene. Je li to možda razlog što nekim islamskim zemljama nedostaje vitalnosti - pita Os Guiness. Šef katedre za proučavanje islama na Sveučilištu American Akbar Ahmed odgovara da je nekoć postojalo razdoblje islamske vitalnosti. Podsjeća na srednjevjekovnu Španjolsku od prije tisuću godina: = Vrijeme najveće muslimanske tolerancije bilo je u doba kad je muslimanska kultura, muslimansko znanje i arhitektura bilo na svojim vrhuncima. Bilo je to vrijeme kad su muslimani, židovi i kršćani mogli živjeti zajedno i sintetizirati svoje znanje i kulturu. I od toga su sve tri skupine imale koristi. Gospodin Ahmed dodaje da su postojala i druga razdoblja islama u kojima je toleriranje drugih vjera bila jedna od ključnih komponenata. On ustraje na tome da je islam u svojoj srži vjera tolerancije, samo kad bi se to shvatilo i potom primjenjivalo. = Rekao bih da je islam u teološkom smislu najtolerantnija religija. Sveta knjiga Kuran, jedini izvor uputa muslimanima što da rade i kako da se ponašaju, red po red naglašava da je Bog stvorio različita plemena, različite narode i različite države. Nažalost tumačenje Kurana je pošlo krivim putem, kaže gospodin Ahmed. Palo je u ruke onih koji islamsku vjeru ne stavljaju na prvo mjesto, već je koriste za svoje vlastite interese. Konkretno, autoritarni vladari sveli su Kuran na to da im pomaže u održavanju njihovih režima. Po riječima tog profesora, muslimanska prošlost trebala bi biti njihov vodič u budućnost - ne trebaju tražiti ništa drugo već samo sagledati vlastitu prošlost, uvidjeti što su imali, što su izgubili te što od toga treba obnoviti. Pakistanac Halid bin Sayeed autor je knjige Dominacija Zapada i politički islam. I on se slaže da je Kuran djelo mira. Problem je u politici. = Na čelu muslimanske zajednice nikad nije bio netko tko Kuran tumači na način kao da je on prikladan za uspostavljanje demokratskog društva. Pritom, ne poznajem niti jednu drugu vjersku knjigu koja se na tako izravan način pozabavila kulturom demokracije kao što to čini Kuran. Profesor Sayeed predaje političke znanosti na Sveučilištu Queen's u Kanadi. On primjećuje da islam u teološkom smislu duguje i judaizmu i kršćanstvu. To je jasno napisano u Kuranu. Kako se onda, pita se gospodin Sayeed, mogu muslimani okrenuti protiv ove dvije vjere kojima toliko puno duguju? Profesor Sayeed također kaže da vjerskom pluralizamu u Americi nedostaje jedna komponenta - to je jedan vitalan islam. = U džamiji se predstavlja na neki način ograničena i u nekim slučajevima sužena verzija islama. Kako to može voditi do pluralizma? Unatoč tome, profesor Sayeed kaže da Amerikanci zauzvrat moraju prihvatiti islam. = Ako se članovi muslimanske zajednice nađu u nemilosti zbog Osame bin Ladena, gdje je onda tu vitalnost - pita profesor Sayeed, uz napomenu da i muslimani i nemuslimani moraju upražnjavati vjersku toleranciju kako bi se održala vitalnost američkog društva. (VOA)