RU IZVESTIJA 25. 11. 2002. DISKRIMINACIJA RUSKIH IZVOZNIKA

RUSIJA IZVESTIJA 25. 11. 2002. Zaštita ruskih izvoznika "U posljednjih deset godina broj zabrana koje su uvele strane države protiv ruskih izvoznika povećao se za deset puta. Tako da je danas Rusija zemlja s najviše diskriminatornih zabrana, odmah posije Kine, rečeno je na sjednici Dume pod naslovom 'O zaštiti interesa ruskih sudionika vanjskopolitičke djelatnosti'. Zastupnici su zaključili da zaštita ruskih izvoznika mora početi doma - na unutrašnjem tržištu. Po ocjenama Nacionalnog investicijskog vijeća domaće gospodarstvo gubi godišnje bar 1,2 milijardu dolara, uključujući gubitke u poduzećima, među građanima, kao i pokrajinama i oblastima. Stanje se počelo mijenjati tek u posljednje vrijeme - poslije početka pregovora o ulasku Rusije u WTO i priznanja Rusije kao zemlje s tržišnim gospodarstvom. Vlada planira što prije u Državnoj Dumi unijeti zakonski prijedlog 'O osnovama državne regulacije vanjskotrgovačke djelatnosti'. Poslije njegova prihvaćanja ruski bi izvoznici imali pravo sudjelovati u razradi normativnih akata. (...) Vlada planira i mehanizam uzvratnih mjera, koje će se uvoditi katkad druge države budu kršile vanjskotrgovačke dogovore. Na primjer, pri uvođenju nenajavljenih ograničenja prema ruskim partnerima. Istodobno će se u parlamentu pripremati novi zakon o zaštiti unutrašnjeg tržišta u skladu s pravilima WTO-a. Pretvaranje ruskih kompanija u transnacionalne korporacije otvara pitanje o tome čiji kapital ili koju tvrtku štiti država, poduzimajući mjere za zaštitu unutrašnjeg tržišta. Dopredsjednika parlamenta Georgij Boos navodi primjer s domaćom zrakoplovnom industrijom. 'Sovjetski Savez je proizvodio zrakoplove s osam posto uvoznih dijelova. A danas uvoznih dijelova u ruskom zrakoplovu ima 80 posto. I ako ne budemo štitili domaće zrakoplovstvo, u čijem će to biti interesu?'. On smatra da izvoznicima treba povećati ulagačke olakšice, i oštro smanjiti dotacije u industriju. Treba ubrzati i izmjene nekih članaka Kaznenog zakona za kršenja poreznog režima. Zamjenik direktora 'Ruskog aluminija', bivši ministar financija Aleksandar Livšic drži da treba stvoriti banku d državnim udjelom koja bi jamčila za izvozne kredite. 'Za prodaju nafte, ne trebaju jamstva, jer će svi to rado kreditirati, ali kad je riječ o produkciji s visokom konkurencijom, onda je potrebna banka koja će jamčiti vraćanje kredita'. Po njegovim riječima, u vladi shvaćaju nužnost otvaranja takve banke, 'ali to treba činiti brže'", piše Ilja Gorbunov.