ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Hrvatska je u prvih devet mjeseci ove godine izvezla roba u vrijednosti 3,55 milijardi američkih dolara, što je 3,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je istodobno uvoz porastao za 13,6
posto i dosegnuo vrijednost od 7,72 milijardi dolara, objavio je Državni zavod za statistiku.
ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Hrvatska je u prvih devet mjeseci ove
godine izvezla roba u vrijednosti 3,55 milijardi američkih dolara,
što je 3,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je
istodobno uvoz porastao za 13,6 posto i dosegnuo vrijednost od 7,72
milijardi dolara, objavio je Državni zavod za statistiku. #L#
Blagi rast izvoza i osjetno veći rast uvoza rezultirao je
povećanjem deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom, a taj je
deficit iznosom premašio vrijednost robnog izvoza. Deficit robne
razmjene u prvih devet mjeseci iznosio je 4,16 milijardi dolara,
što je za 613 milijuna dolara više od vrijednosti robnog izvoza.
Statistički podatci ukazuju i na daljnji pad pokrivenosti uvoza
izvozom, a taj se podatak spustio na svega 46 posto.
Promatrano po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, više od 95
posto robnog izvoza ostvaruje prerađivačka industrija. U prvih
devet mjeseci ove godine prerađivačka je industrija izvezla roba u
vrijednosti 3,4 milijarde dolara, što je 3,7 posto više nego u istom
lanjskom razdoblju.
No, zamjetno je pritom da neke važne izvozne grane bilježe pad
izvoza. Tako je, primjerice, vrijednost izvoza proizvodnje ostalih
prijevoznih sredstava, pod čime statistika vodi i brodogradnju, u
prvih devet mjeseci iznosila 461 milijun dolara, što je 10,1 posto
manje nego u istom razdoblju lani.
Pad izvoza i dalje bilježi kemijska industrija čiji je izvoz u
vrijednosti 348 milijuna dolara, za 1,1 posto manji nego u devet
mjeseci lani. Manji izvoz nego u devet mjeseci prošle godine, za 2,6
posto, bilježi i proizvodnja odjeće (296 milijuna).
Problemi s kojima se hrvatska naftna kompanija INA suočila na
tržištima susjednih zemlja, vidljivi su i iz statističkih
podataka. Tako je u prvih devet mjeseci izvoz naftnih derivata za
17,9 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine, i iznosio je
oko 232 milijuna dolara.
S druge pak strane, po znatno višim stopama od prosječnih raste
izvoz nekih grana prerađivačke industrije. Tako je u prvih devet
mjeseci ove godine izvoz u proizvodnji hrane i pića iznosio 267
milijuna dolara, što je 29 posto više nego u isto vrijeme prošle
godine, za 36,4 posto, na 200 milijuna porastao je izvoz strojeva i
uređaja, dok je za 57,4 posto, na 157 milijuna dolara, porastao
izvoz radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme.
Sve veći debalans robne razmjene nastavlja se kod poljoprivrede, a
ta je djelatnost u devet mjeseci izvezla roba u vrijednosti 55
milijuna dolara, što je 10 posto manje nego u istom razdoblju lani,
dok je uvoz povećan za 16,8 posto i veći je od 236 milijuna dolara.
Značajan rast uvoza i drastičan pad izvoza bilježi se i kod
djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i toplom
vodom. Uvoz je električne energije u devet mjeseci ove godine
porastao za 53,5 posto, na 95 milijuna dolara, dok je izvoz pao za
čak 81,7 posto, na tek 1,2 milijuna dolara.
Najveći dio robne razmjene Hrvatska ostvaruje sa zemljama EU, a
glavni su vanjskotrgovinski partneri Italija (izvoz 868 milijuna,
uvoz 1,4 milijarde), Njemačka (izvoz 444 milijuna, uvoz 1,2
milijarde), Austrija (izvoz 279 milijuna, uvoz 521 milijun
dolara).
Blagi rast izvoza, a znatniji porast uvoza Hrvatska bilježi u
razmjeni sa zemljama članicama CEFTA-e. U te je zemlje u devet
mjeseci ove godine izvezeno roba u vrijednosti 418 milijuna dolara,
što je 1,4 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz
porastao za 23,3 posto i iznosio je 1,2 milijarde dolara.
Suficit u robnoj razmjeni, uz i dalje visoke stope rasta bilježi se
u robnoj razmjeni s BiH (rast izvoza 23,5 posto, a uvoza 27 posto), i
SR Jugoslavijom (rast izvoza 11,6 posto, a uvoza 31,2 posto).
(Hina) bn ds