U PRVIH DEVET MJESECI IZVOZ PORASTAO 3,6 POSTO, UVOZ 13,6 POSTO

U PRVIH DEVET MJESECI IZVOZ PORASTAO 3,6 POSTO, UVOZ 13,6 POSTO Hrvatska je u prvih devet mjeseci ove godine izvezla roba u vrijednosti 3,55 milijardi američkih dolara, što je 3,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je istodobno uvoz porastao za 13,6 posto i dosegnuo vrijednost od 7,72 milijardi dolara, objavio je Državni zavod za statistiku. Blagi rast izvoza i osjetno veći rast uvoza rezultirao je povećanjem deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom, a taj je deficit iznosom premašio vrijednost robnog izvoza. Deficit robne razmjene u prvih devet mjeseci iznosio je 4,16 milijardi dolara, što je za 613 milijuna dolara više od vrijednosti robnog izvoza. Statistički podatci ukazuju i na daljnji pad pokrivenosti uvoza izvozom, a taj se podatak spustio na svega 46 posto. Promatrano po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, više od 95 posto robnog izvoza ostvaruje prerađivačka industrija. U prvih devet mjeseci ove godine prerađivačka je industrija izvezla roba u vrijednosti 3,4 milijarde dolara, što je 3,7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. No, zamjetno je pritom da neke važne izvozne grane bilježe pad izvoza. Tako je, primjerice, vrijednost izvoza proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava, pod čime statistika vodi i brodogradnju, u prvih devet mjeseci iznosila 461 milijun dolara, što je 10,1 posto manje nego u istom razdoblju lani. Pad izvoza i dalje bilježi kemijska industrija čiji je izvoz u vrijednosti 348 milijuna dolara, za 1,1 posto manji nego u devet mjeseci lani. Manji izvoz nego u devet mjeseci prošle godine, za 2,6 posto, bilježi i proizvodnja odjeće (296 milijuna). Problemi s kojima se hrvatska naftna kompanija INA suočila na tržištima susjednih zemlja, vidljivi su i iz statističkih podataka. Tako je u prvih devet mjeseci izvoz naftnih derivata za 17,9 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine, i iznosio je oko 232 milijuna dolara. S druge pak strane, po znatno višim stopama od prosječnih raste izvoz nekih grana prerađivačke industrije. Tako je u prvih devet mjeseci ove godine izvoz u proizvodnji hrane i pića iznosio 267 milijuna dolara, što je 29 posto više nego u isto vrijeme prošle godine, za 36,4 posto, na 200 milijuna porastao je izvoz strojeva i uređaja, dok je za 57,4 posto, na 157 milijuna dolara, porastao izvoz radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme. Sve veći debalans robne razmjene nastavlja se kod poljoprivrede, a ta je djelatnost u devet mjeseci izvezla roba u vrijednosti 55 milijuna dolara, što je 10 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz povećan za 16,8 posto i veći je od 236 milijuna dolara. Značajan rast uvoza i drastičan pad izvoza bilježi se i kod djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom. Uvoz je električne energije u devet mjeseci ove godine porastao za 53,5 posto, na 95 milijuna dolara, dok je izvoz pao za čak 81,7 posto, na tek 1,2 milijuna dolara. Najveći dio robne razmjene Hrvatska ostvaruje sa zemljama EU, a glavni su vanjskotrgovinski partneri Italija (izvoz 868 milijuna, uvoz 1,4 milijarde), Njemačka (izvoz 444 milijuna, uvoz 1,2 milijarde), Austrija (izvoz 279 milijuna, uvoz 521 milijun dolara). Blagi rast izvoza, a znatniji porast uvoza Hrvatska bilježi u razmjeni sa zemljama članicama CEFTA-e. U te je zemlje u devet mjeseci ove godine izvezeno roba u vrijednosti 418 milijuna dolara, što je 1,4 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 23,3 posto i iznosio je 1,2 milijarde dolara. Suficit u robnoj razmjeni, uz i dalje visoke stope rasta bilježi se u robnoj razmjeni s BiH (rast izvoza 23,5 posto, a uvoza 27 posto), i SR Jugoslavijom (rast izvoza 11,6 posto, a uvoza 31,2 posto).