CAVTAT, 28. listopada (Hina) - U organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), a povodom obilježavanja 10. godišnjice rada te banke, u Cavtatu se danas održava međunarodna konferencija na temu "Poticanje izvoza", koja je
okupila 80-tak predstavnika europskih izvozno-garancijskih banaka i agencija, međunarodnih financijskih institucija i gospodarskih subjekata.
CAVTAT, 28. listopada (Hina) - U organizaciji Hrvatske banke za
obnovu i razvitak (HBOR), a povodom obilježavanja 10. godišnjice
rada te banke, u Cavtatu se danas održava međunarodna konferencija
na temu "Poticanje izvoza", koja je okupila 80-tak predstavnika
europskih izvozno-garancijskih banaka i agencija, međunarodnih
financijskih institucija i gospodarskih subjekata.#L#
Otvarajući konferenciju ministar financija Mato Crkvenac je rekao
kako deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske nije
zabrinjavajući, budući se kreće u granicama koje bilježe i visoko
razvijene zemlje.
No, tome manje od nužnog pridonosi robni izvoz, koji je nedovoljan,
neuspješan i nekonkurentan te nekoliko puta manji nego u nekim
susjednim zemljama.
Tako je, primjerice, hrvatski robni izvoz po stanovniku prošle
godine iznosio oko tisuću američkih dolara, mađarski 2.700, a
slovenski čak 5.500 dolara, rekao je Crkvenac.
Robni izvoz bit će ove godine nešto veći od 4 milijarde dolara, dok
će izvoz usluga vjerojatno i nadmašiti tu vrijednost izvoza roba.
Iako će izvoz usluga, prvenstveno turizam i promet, zajedno s
nekoliko strateških grana poput proizvodnje zdrave hrane i slično,
činiti izvoznu osnovicu, ne smije se dozvoliti da Hrvatska ovisi
samo o izvozu uslužnog sektora, zaključio je ministar financija.
U tom smjeru, iz državnog proračuna za iduću godinu sredstva
namijenjena za financiranje HBOR-a biti će gotovo dvostruko veća
nego ove godine. Iz proračuna za ovu godinu HBOR je tako dobio nešto
više od 160 milijuna kuna, a iduće bi godine taj iznos trebao
narasti na više od 280 milijuna kuna.
Financiranjem izvoza te osiguranjem od političkih i komercijalnih
rizika HBOR se, prema riječima predsjednika Uprave te banke Antona
Kovačeva, bavi više od tri godine i u tom je razdoblju više od 25
posto ukupnih plasmana usmjereno na poticanje izvoza, odnosno
praćenje programa izvoznika.
Ova konferencija, pak, trebala bi poslužiti u prikupljanju
iskustava izvozno-garancijskih banaka i agencija ostalih zemalja,
ali i kao mjesto na kojem se od hrvatskih izvoznika očekuje da u
neposrednom kontaktu kažu što očekuju i što im HBOR u budućnosti
treba omogućiti, rekao je Kovačev.
Prateći potreba gospodarstva, HBOR je za buduće razdoblje
pripremio i proširenje ponude proizvodima, poput otkupa
potraživanja izvoznika, ali i promjene u postojećim proizvodima,
među kojima je npr. smanjivanje pristojbi za osiguranje izvoza,
zaključio je Kovačev.
Prvi dio konferencije obuhvatio je predstavljanje poslovanja
izvozno-garancijskih banaka iz, primjerice Italije, Njemačke,
Austrije, Slovačke, SAD-a, Slovenije, Mađarske i dr, dok je drugi
dio namijenjen konkretnim iskustvima hrvatskih izvoznika.
(Hina) rub ds