FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VLADA O PRIVATIZACIJI

HR-VLADA-SJEDNICA-Vlada VLADA O PRIVATIZACIJI VLADA O PRIVATIZACIJI Hrvatska Vlada prihvatila je danas analizu dosadašnjeg tijeka privatizacije, operativni plan privatizacije državnog portfelja i modele privatizacije konsolidiranih agrokombinata, a uskoro će razmotriti i definirati strategiju upravljanja s oko 200 trgovačkih društava u pretežno državnom vlasništvu i izravno pod ingerencijom Vlade. U svim izvješćima koja se odnose na privatizaciju ne spominju se društva koja su u procesu financijske konsolidacije. Od ukupno 1067 društava, koliko je na dan 15. listopada ove godine u portfelju Hrvatskoga fonda za privatizaciju, za privatizaciju je raspoloživo 748 društava. Operativni plan privatizacije predviđa da se društva, u kojima država ima udjel manji od 50 posto, privatiziraju putem javne dražbe, odnosno na Zagrebačkoj ili Varaždinskoj burzi. Javnim prikupljanjem ponuda privatiziralo bi se 91 društvo, u kojima država ima više od 50 posto udjela, te 14 društava u kojima je taj udio manji, ali za koje postoji veliko zanimanje investitora. Vlada je danas prihvatila i posebne modele privatizacije za devet konsolidiranih agrokombinata. Kako za već provedene natječaje prodaje po nominalnoj cijeni nije bilo zanimanja, predviđa se po
VLADA O PRIVATIZACIJI Hrvatska Vlada prihvatila je danas analizu dosadašnjeg tijeka privatizacije, operativni plan privatizacije državnog portfelja i modele privatizacije konsolidiranih agrokombinata, a uskoro će razmotriti i definirati strategiju upravljanja s oko 200 trgovačkih društava u pretežno državnom vlasništvu i izravno pod ingerencijom Vlade. U svim izvješćima koja se odnose na privatizaciju ne spominju se društva koja su u procesu financijske konsolidacije. Od ukupno 1067 društava, koliko je na dan 15. listopada ove godine u portfelju Hrvatskoga fonda za privatizaciju, za privatizaciju je raspoloživo 748 društava. Operativni plan privatizacije predviđa da se društva, u kojima država ima udjel manji od 50 posto, privatiziraju putem javne dražbe, odnosno na Zagrebačkoj ili Varaždinskoj burzi. Javnim prikupljanjem ponuda privatiziralo bi se 91 društvo, u kojima država ima više od 50 posto udjela, te 14 društava u kojima je taj udio manji, ali za koje postoji veliko zanimanje investitora. Vlada je danas prihvatila i posebne modele privatizacije za devet konsolidiranih agrokombinata. Kako za već provedene natječaje prodaje po nominalnoj cijeni nije bilo zanimanja, predviđa se po diskontnim cijenama u cjelini privatizirati državni udjel u Đakovštini, Kutjevu, VUPIK-u, PIK-u Vrbovec (kod kojega je predviđena i mogućnost prodaje za jedan posto nominale, uz preuzimanje svih državnih jamstava), dok bi se Orahovica, prodavala u cjelini ili po dijelovima. Po dijelovima se već prodaje slavonskobrodsko Jasinje, dok će se kod IPK Osijek dovršiti dioba na društva - kćeri, nakon čega će HFP u tim društvima steći dionice i zatim ih privatizirati. Zbog specifičnosti situacije privatizacija Belja i Sladorane Županja bi se odgodila. U idućoj godini, najavio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić, kod državnih poduzeća u privatizaciju ide 25 posto dionica Ine, do 30 posto dionica Croatia osiguranja na domaćem tržištu kapitala, doći će do spajanja Hrvatske poštanske i Croatia banke, dok će se kod HT- a ići na privatizaciju 7 posto za radnike i 7 posto dionica koje će se dodijeliti braniteljima. Kod brodogradnje Linić najavljuje da će se, ako se konsolidiraju, ići na privatizaciju povezivanjem uprava i radnika, odnosno putem radničkog dioničarstva. Posebnu pozornost Vlada je posvetila analizi rada članova uprava i nadzornih odbora u društvima u pretežito državnom vlasništvu. Kvaliteta članova u nadzornim odborima je u uzlaznoj putanji, ali ne veseli što dobar dio članova nije odgovorio na upitnik koji im je poslao HFP, kazao je zamjenik predsjednika HFP-a Krešimir Starčević. Naime, analiza je rađena na temelju upitnika koji je poslan na adrese 340 predstavnika HFP-a u nadzornim odborima. Svoje odgovore poslala su samo 192 ispitanika, što je njih 56 posto, dok se 44 posto uopće nije odazvalo. Stoga je Vlada zaključila da se za sve koji nisu poslali odgovor traži opoziv iz nadzornih odbora. Linić ističe da se uspjelo popraviti situaciju u vođenju i nadzoru u društvima u portfelju HFP-a, ali i da se još uvijek griješi za što je kao primjer naveo Tvornicu čarapa "Jadran". Linić smatra da se griješi jer nema sankcija za one koji unište tvrtku. Na nama je, u posljednjoj godini mandata, izgraditi sustav odgovornosti za upravljanje i nadzor u tvrtkama, poručio je. Oštre zamjerke analizi, dosadašnjim rezultatima privatizacije i operativnom planu izrekao je ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek. Izvješće je puno brojki i sličica koje same za sebe ne govore ništa, ocijenio je. Pecek je upozorio na problem upravljanja državnim portfeljem, pitajući što je radilo 200 ljudi u HFP-u, koji su "potrošili 50 do 60 milijuna kuna?" Smatra da bi HFP trebao preuzeti odgovornost za upravljanje tim društvima, njihovo restrukturiranja i pripremu za privatizaciju. Upitao je i zašto nema podataka o 108 društava koja nisu ni podnijela izvješće za prošlu godinu, zašto nema podataka o Financijskoj agenciji (FINA) i slično. Na sve to potpredsjednik Linić odgovorio je da FINA nije trgovačko društvo, nego ustanova, pa HFP tu ne može imati nikakvo pravo upravljanja. Predsjednik Vlade Ivica Račan najavio je da će za tjedan-dva Vlada razmotriti i definirati strategiju upravljanja sa oko 200 trgovačkih društava - 178 društava u pretežito državnom vlasništvu i 23 pod izravnom ingerencijom Vlade. Bit će tada dobrih mogućnosti da se razmotre eventualne strategije upravljanja tim društvima, kazao je.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙