HR-VLADA-SJEDNICA-Vlada VLADA O PRIVATIZACIJI VLADA O PRIVATIZACIJI Hrvatska Vlada prihvatila je danas analizu dosadašnjeg tijeka privatizacije, operativni plan privatizacije državnog portfelja i modele privatizacije konsolidiranih
agrokombinata, a uskoro će razmotriti i definirati strategiju upravljanja s oko 200 trgovačkih društava u pretežno državnom vlasništvu i izravno pod ingerencijom Vlade. U svim izvješćima koja se odnose na privatizaciju ne spominju se društva koja su u procesu financijske konsolidacije. Od ukupno 1067 društava, koliko je na dan 15. listopada ove godine u portfelju Hrvatskoga fonda za privatizaciju, za privatizaciju je raspoloživo 748 društava. Operativni plan privatizacije predviđa da se društva, u kojima država ima udjel manji od 50 posto, privatiziraju putem javne dražbe, odnosno na Zagrebačkoj ili Varaždinskoj burzi. Javnim prikupljanjem ponuda privatiziralo bi se 91 društvo, u kojima država ima više od 50 posto udjela, te 14 društava u kojima je taj udio manji, ali za koje postoji veliko zanimanje investitora. Vlada je danas prihvatila i posebne modele privatizacije za devet konsolidiranih agrokombinata. Kako za već provedene natječaje prodaje po nominalnoj cijeni nije bilo zanimanja, predviđa se po
VLADA O PRIVATIZACIJI
Hrvatska Vlada prihvatila je danas analizu dosadašnjeg tijeka
privatizacije, operativni plan privatizacije državnog portfelja i
modele privatizacije konsolidiranih agrokombinata, a uskoro će
razmotriti i definirati strategiju upravljanja s oko 200
trgovačkih društava u pretežno državnom vlasništvu i izravno pod
ingerencijom Vlade.
U svim izvješćima koja se odnose na privatizaciju ne spominju se
društva koja su u procesu financijske konsolidacije.
Od ukupno 1067 društava, koliko je na dan 15. listopada ove godine u
portfelju Hrvatskoga fonda za privatizaciju, za privatizaciju je
raspoloživo 748 društava. Operativni plan privatizacije predviđa
da se društva, u kojima država ima udjel manji od 50 posto,
privatiziraju putem javne dražbe, odnosno na Zagrebačkoj ili
Varaždinskoj burzi. Javnim prikupljanjem ponuda privatiziralo bi
se 91 društvo, u kojima država ima više od 50 posto udjela, te 14
društava u kojima je taj udio manji, ali za koje postoji veliko
zanimanje investitora.
Vlada je danas prihvatila i posebne modele privatizacije za devet
konsolidiranih agrokombinata. Kako za već provedene natječaje
prodaje po nominalnoj cijeni nije bilo zanimanja, predviđa se po
diskontnim cijenama u cjelini privatizirati državni udjel u
Đakovštini, Kutjevu, VUPIK-u, PIK-u Vrbovec (kod kojega je
predviđena i mogućnost prodaje za jedan posto nominale, uz
preuzimanje svih državnih jamstava), dok bi se Orahovica,
prodavala u cjelini ili po dijelovima. Po dijelovima se već prodaje
slavonskobrodsko Jasinje, dok će se kod IPK Osijek dovršiti dioba
na društva - kćeri, nakon čega će HFP u tim društvima steći dionice i
zatim ih privatizirati. Zbog specifičnosti situacije
privatizacija Belja i Sladorane Županja bi se odgodila.
U idućoj godini, najavio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić, kod
državnih poduzeća u privatizaciju ide 25 posto dionica Ine, do 30
posto dionica Croatia osiguranja na domaćem tržištu kapitala, doći
će do spajanja Hrvatske poštanske i Croatia banke, dok će se kod HT-
a ići na privatizaciju 7 posto za radnike i 7 posto dionica koje će
se dodijeliti braniteljima. Kod brodogradnje Linić najavljuje da
će se, ako se konsolidiraju, ići na privatizaciju povezivanjem
uprava i radnika, odnosno putem radničkog dioničarstva.
Posebnu pozornost Vlada je posvetila analizi rada članova uprava i
nadzornih odbora u društvima u pretežito državnom vlasništvu.
Kvaliteta članova u nadzornim odborima je u uzlaznoj putanji, ali
ne veseli što dobar dio članova nije odgovorio na upitnik koji im je
poslao HFP, kazao je zamjenik predsjednika HFP-a Krešimir
Starčević.
Naime, analiza je rađena na temelju upitnika koji je poslan na
adrese 340 predstavnika HFP-a u nadzornim odborima. Svoje odgovore
poslala su samo 192 ispitanika, što je njih 56 posto, dok se 44 posto
uopće nije odazvalo. Stoga je Vlada zaključila da se za sve koji
nisu poslali odgovor traži opoziv iz nadzornih odbora.
Linić ističe da se uspjelo popraviti situaciju u vođenju i nadzoru u
društvima u portfelju HFP-a, ali i da se još uvijek griješi za što je
kao primjer naveo Tvornicu čarapa "Jadran". Linić smatra da se
griješi jer nema sankcija za one koji unište tvrtku. Na nama je, u
posljednjoj godini mandata, izgraditi sustav odgovornosti za
upravljanje i nadzor u tvrtkama, poručio je.
Oštre zamjerke analizi, dosadašnjim rezultatima privatizacije i
operativnom planu izrekao je ministar za obrt, malo i srednje
poduzetništvo Željko Pecek. Izvješće je puno brojki i sličica koje
same za sebe ne govore ništa, ocijenio je.
Pecek je upozorio na problem upravljanja državnim portfeljem,
pitajući što je radilo 200 ljudi u HFP-u, koji su "potrošili 50 do 60
milijuna kuna?" Smatra da bi HFP trebao preuzeti odgovornost za
upravljanje tim društvima, njihovo restrukturiranja i pripremu za
privatizaciju. Upitao je i zašto nema podataka o 108 društava koja
nisu ni podnijela izvješće za prošlu godinu, zašto nema podataka o
Financijskoj agenciji (FINA) i slično.
Na sve to potpredsjednik Linić odgovorio je da FINA nije trgovačko
društvo, nego ustanova, pa HFP tu ne može imati nikakvo pravo
upravljanja.
Predsjednik Vlade Ivica Račan najavio je da će za tjedan-dva Vlada
razmotriti i definirati strategiju upravljanja sa oko 200
trgovačkih društava - 178 društava u pretežito državnom vlasništvu
i 23 pod izravnom ingerencijom Vlade. Bit će tada dobrih mogućnosti
da se razmotre eventualne strategije upravljanja tim društvima,
kazao je.