VLADA ZAKONOM PREDLAŽE PLAĆANJE JEDNOKRATNOG POREZA NA IMOVINU

VLADA ZAKONOM PREDLAŽE PLAĆANJE JEDNOKRATNOG POREZA NA IMOVINU Hrvatska Vlada utvrdila je danas prijedlog zakona kojim bi se jednokratno platio porez na imovinu stečenu izbjegavanjem plaćanja zakonskih obveza, korištenjem posebnih pogodnosti, odnosno na nezakonito stečenu imovinu u pretvorbi i privatizaciji, poslovanju s državom, lokalnim jedinicama, ili poduzećima u njihovu vlasništvu. Svjesni smo da će predloženi zakon izazvati veliku pozornost i raspravu, da će biti i otpora od onih koji njime mogu biti tangirani, izjavio je premijer Ivica Račan, navodeći da predloženim zakonom Vlada nastoji ispuniti zapisano u svom programu. Ministar financija Mato Crkvenac ističe da porezne kartice, uvedene od 1993., te imovinske kartice koje bi se uvele od početka iduće godine, pružaju mogućnost konrole u stjecanju imovine i plaćanju poreza. Po predloženom zakonu jednokratni porez morao bi se platiti na imovinu koja je stečena ili će biti stečena u pretvorbi i privatizaciji, imovinu stečenu u poslovanju s državom, ili lokalnim jedinicama ili u poslovanju s državnim poduzećima. Takva bi se imovina oporezivala ako je stečena izravno ili neizravno iz izvora kod kojih se u postupku oporezivanja ne može utvrditi valjana pravna osnova, iz izvora koji nisu bili oporezivani po propisima koji su vrijedili u vrijeme stjecanja imovine, ili je stečena posebim pogodnostima, npr. bez naknade ili uz naknadu koja je za trećinu bila niža od primjerene, ako je osoba bila dioničar i dana su joj sredstva na koja nije imala pravo. HFP, Državni ured za reviziju, tijela državne uprave, tijela uprave u lokalnim jedinicama, pravne osobe s javnim ovlastima, su institucije koje bi bile dužne obavijestiti o činjenicama bitnim za pokretanje postupka utvrđivanja jednokratnog poreza. Predloženim se zakonom uređuje utvrđivanje porezne osnovice tako da nju čini vrijednost imovine na dan 31. prosinca ove godine, te propisuju progresivne stope oporezivanja. Tako bi se na poreznu osnovicu od 400.000 do 600.000 kuna plaćao jednokratni porez po stopi od 35 posto, na iznos od 600.000 do 800.000 iznos od 70.000 kuna te još 40 posto poreza na iznos iznad 600.000 kuna. Stope progresivno rastu za sve daljnje iznose, a za najviši, iznad 1,4 milijuna kuna jednokratni bi porez bio fiksan - 510.000 kuna, te po stopi od 80 posto na iznos koji prelazi 1,4 milijuna kuna. Zaključak o pokretanju postupka o utvrđivanju jednokratnog poreza donosila bi Porezna uprava, a Vlada daje i alternativnu mogućnost da to čini povjerenstvo koje bi imenovala Vlada. Samo provođenje postupka počelo bi uručivanjem naloga, a time bi se utvrdila i obveza dostavljanja izjave o imovini. U njoj bi se morali navesti podatci o svakoj nekretnini, pokretninama (zrakoplovi, brodovi, dragocjenosti), novcu na računima, dionicama, poslovnim udjelima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima, novčanim i drugim tražbinama od fizičkih i pravnih osoba, i sl. Osoba od koje se zatraži izjava o imovini morala bi navesti i podatke o pravnoj i činjeničnoj osnovi svojih prava u odnosu na svaki dio te imovine, uz dokaze o tim podatcima, kao i podatke o izvorima sredstava za stečenu imovinu. U slučaju za davanje neistinite ili nepotpune izjave i popisa imovine odgovaralo bi se za kazneno djelo davanje lažnog iskaza. Kako bi se osigurala naplata porezne obveze, Porezna uprava donijela bi zaključak o određivanju privremene mjere osiguranja, a mogla bi se odrediti i zabrana otuđenja ili opterećenja nekretnine, zabrana banci ili pravnoj osobi koja obavlja poslove platnog prometa da vrši isplatu s njegova računa. Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije, kojim se sa siječnja 2003. na siječanj 2005. produljuje rok za obavljanje revizija.