VLADA PRIHVATILA PAKET POREZNIH ZAKONA

VLADA PRIHVATILA PAKET POREZNIH ZAKONA Hrvatska Vlada prihvatila je danas paket poreznih zakona, kojima se predviđa i niz poreznih olakšica u zdravstvenoj zaštiti, rješavanju, odnosno poboljšavanju stambenog statusa, kao i uvođenje imovinske kartice. Tim prijedlozima na nepromijenjenu bruto plaću može se očekivati rast neto plaće od jedan, dva posto, sve do oko šest posto, izračunao je ministar financija Mato Crkvenac. Izmjene Zakona o porezu na dohodak koje Vlada šalje na raspravu Saboru predviđaju povećanje osnovnog osobnog odbitka sa 1.250 na 1.500 kuna mjesečno (sa 15.000 na 18.000 kuna godišnje). Veći iznosi osobnog odbitka, koji idu od 2.250 do 3.750 kuna mjesečno ovisno o kojoj je skupini područja posebne državne skrbi riječ, se zadržavaju, ali bi se priznavali ne u mjesečnim već u godišnjim obračunima. Crkvenac je najavio i niz poreznih olakšica koje bi građani mogli ostvarivati od iduće godine, odnosno po prvi ih put prijaviti na poreznoj prijavi za 2003., a koju će predavati početkom 2004. Porezne olakšice građani bi mogli ostvariti za nabavu lijekova, ortopedskih pomagala, operacije i tu nema ogrančenja iznosa. Niz je poreznih olakšica, odnosno uvećanja osobnog odbitka predviđeno kod kupnje ili izgradnje kuće ili stana, kao i adaptacije stanova. Građani koji se odluče na to, moći će koristiti osobni odbitak od najviše 12.000 kuna godišnje na ime izdataka za te namjene, ili na ime kamata za stambene kredite. Za ostvarivanje te olakšice nema dohodovnog cenzusa, kazao je Crkvenac. Novina je i da se za kupnju prvog stana kojim se rješava stambeno pitanje više neće naplaćivati porez na nekretnine od 5 posto. Olakšicu će moći ostvarivati i podstanari i to za 50 posto slobodno ugovorene najamnine, a najviše 12.000 kuna godišnje. Tu olakšicu neće moći ostvarivati zaštićeni najmoprimci, kazao je Crkvenac. Predloženo je i da se utvrditi stopa poreza na dohodak od iznajmljivanja imovine, ona bi bila 15 posto i bila bi konačna. Tako bi npr. iznajmitelji stana plaćali, s obzirom na 30 posto priznatih izdataka, porez od 10 posto, a iznajmljivači u turizmu po stopi od 7,5 posto (s obzirom na priznavanje izdataka od 50 posto). Time i podstanare i iznajmljivače dovodimo u situaciju da uđu u sustav, kazao je Crkvenac. Po podatcima ministra javnih radova Radimira Čačića u najmu je oko 200.000 stanova, tek je oko 40.000 njih registrirano, a ima gradova u kojima je to farsa, ističe Čačić. Kao primjer naveo je Split u kojem je, kaže, registrirano 11 ugovora o najmu. Novost predloženih izmjena je i uvođenje imovinskih kartica. U tim karticama imovina bi se evidentirala sa stanjem 1. siječnja 2003., uz obvezu prijave promjene imovine veće od 75.000 kuna godišnje. Predloženim se izmjenama proširuje i krug obveznika poreza na dohodak i to na poljoprivrednike koji su u sustavu poticaja. Procjenjuje se da će predložene izmjene smanjiti prihode od toga poreza za oko 630 milijuna kuna. U drugo čitanje Vlada je uputila zakonski prijedlog o obveznom osiguranju po kojemu će rad učenika i studenata biti vezan samo uz plaćanje doprinosa za ozljedu na radu. Autorski i umjetničnki honorari neće biti podvrgnuti plaćanju doprinosa, dok će se kao osnovica doprinosa za samostalne umjetnike utvrđivati najniža mjesečna osnovica. Prema prijedlogu doprinos za mirovinsko osiguranje obračunovao bi se i plaćao iz osnovice, odnosno na teret osiguranika, dok bi se doprinos za zdravstveno i zapošljavanje plaćao na plaću, odnosno na teret poslodavca. Prijedlogom bi ukupna stopa za mirovinsko bila 20 posto, a za zdravsteno 15,5 posto. Vlada je danas utvrdila i prijedlog izmjena Općeg poreznog zakona, kao i izmjene zakona o zdravstvenom i mirovinskom osiguranju. Izmjenama posljednjeg predlaže se povećanje mirovinskog faktora za nezaposlene korisnike invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad sa 0,66 na 0,8 posto, što bi povećalo te mirovine za oko 20 posto. Promjene se odnose i na prijevremenu starosnu mirovinu, korekciju instituta najniže mirovine, i sl. Izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju uređuje se da se djeca do navršenih 18 godina s prebivalištem u Hrvatskoj smatraju osiguranima i imaju sva prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, predviđa se da se svi troškovi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti idu iz osnovnog zdravstvenog osiguranja i sl.