SA SJEDNICE VLADE

SA SJEDNICE VLADE Hrvatska je Vlada danas odlučila pozvati tri potencijalna strateška partnera - ruski Rosneft, mađarski Mol i austrijski OMV, da podnesu obvezujuće ponude za kupnju isključivo 25 posto plus jedne dionice INE. Odluka o prodaji isključivo 25 posto plus jedne dionice INE donesena je nakon polemične rasprave da li u Nacrt ugovora o dioničarstvu, uz prodaju tog paketa dionica, staviti i mogućnost- opciju prava prvokupa dionica u daljnjem postupku privatizacije INE. Mogućnosti da se u Nacrtu ugovora naznači i ta opcija suprotstavili su se ministar javnih radova Radimir Čačić i ministar obrta Željko Pecek, tvrdeći da je to suprotno zakonu, da je za to potrebna promjena Zakona o privatizaciji INE, te da su time u nepovoljan položaj stavljene kompanije koje su se javile na natječaj, kao i one koje se nisu ni javile, jer nisu znale za tu mogućnost. S druge pak strane potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar gospodarstva Ljubo Jurčić isticali su da je riječ o uvjetnoj opciji, te da bi odluku o tome donosio Sabor. Vlada je danas odbila obvezujuće ponude slovenskog Triglava i njemačkoga Allianza za kupnjom 51 posto dionica Croatia osiguranja, te zaključila da je u idućoj godini potrebno preispitati mogućnost prodaje do 30 posto dionica Croatia osiguranja na domaćem tržištu, uz njezino zadržavanje u većinskom državnom vlasništvu. Vlada je istodobno zadužila Ministarstvo financija i Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) da pripreme aranžman s IFC-om (Fond Svjetske banke) i/ili EBRD-om, vezano za rizike u bilanci Croatia osiguranja. Uprava i Nadzorni odbor najveće hrvatske osiguravateljne tvrtke zaduženi su da hitno provedu organizacijsko restrukturiranje Croatia osiguranja. Vlada je donijela i odluku o pristupanju pripremi prodaje sedam posto dionica HT-a zaposlenima u HT-u i prije zaposlenima u HPT-u, a to bi se provelo uz posredovanje posebnoga društva - HT ESOP d.o.o. Te bi se dionice prodavale po cijeni koju je Deutsche Telekom platio kod kupnje 16 posto dionica HT-a, te uz popust koji bi maksimalno mogao biti 25 posto. U prvih šest mjeseci ove godine Hrvatska je od turizma uprihodovala gotovo 994 milijuna američkih dolara, a do kraja godine od turizma bi mogla zaraditi oko četiri milijarde dolara, izjavila je ministrica turizma Pave Župan Rusković na današnjoj sjednici Vlade. Ministrica je Vladu izvijestila o rezultatima ovogodišnje turističke sezone i pripremama za iduću. Po podacima Hrvatske turističe zajednice (HTZ) u deset mjeseci ove godine ostvareno je 44 milijuna noćenja, što je četiri posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Ministrica procjenjuje da bi turistički prihod u idućoj godini mogao biti tri do pet posto veći nego ove godine. Više od toga ne može se ostvariti, jer nema kapaciteta, pojasnila je ministrica tumačeći da Hrvatska još uvijek ima petinu manje turističkih kapaciteta nego 1990. Kao glavne zadaće za iduću turističku sezonu istaknula je daljnje poboljšanje imidža hrvatskog turizma, osiguranje boljih smještajnih kapaciteta, bolje uređenje i ponudu te produženje sezone. Vlada je danas podržala paket projekata Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo koji bi trebali pridonijeti razvoju poduzetničkih centara, inkubatora i zona, a potencijalnim ulagačima omogućiti da na jednom mjestu dobiju informacije o mogućnostima ulaganja. Vlada je Saboru poslala Konačan prijedlog zakona o nasljeđivanju, koji bi zamijenio sadašnji zakon donijet još 1955. Po novom zakonu izvanbračni drug je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim. Kod zakonskog nasljeđivanja, u drugom nasljednom redu dana je prednost ostaviteljevom bračnom drugu pred njegovom braćom i sestrama te njihovim potomcima. Novi zakon krug apsolutnih nasljednika svodi na ostavitelju najbliže osobe - potomke, odnosno posvojčad i bračnog druga, dok su roditelji i ostali preci nužni nasljednici samo ako za to postoje razlozi socijalne naravi. Po novom zakonu razne vrste javnih oporuka svele bi se na jedan oblik javne oporuke. Javnim bilježnicima omogućilo bi se da preuzmu velik dio poslova iz sadašnje sudske nadležnosti, čime bi se rasteretili sudovi. Rješavanje problema pravosuđa najteža je, ali i prioritetna zadaća sadašnje vlasti, istaknula je ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović na današnjoj sjednici Vlade koja je prihvatila prijedlog reforme pravosuđa. Glavna svrha te reforme je osigurati kvalitetnije pravosuđe, smanjiti broj neriješenih predmeta u sudovima te omogućiti da se sudski postupci završavaju u prihvatljivijim rokovima. Ministarstvo pravosuđa, koje je izradilo prijedlog reforme ističe kako je za ostvarivanje tih ciljeva nužno kadrovski ekipirati pravosuđe, uložiti u opremu i informatizaciju sudova. Da Vlada iskreno podržava zacrtanu reformu govori i podatak da je u proračunu za iduću godinu za pravosuđe predviđen iznos najveći u posljednjih 12 godina, rekla je ministrica Antičević Marinović. U predloženom dokumentu procjenjuje se da bi u idućoj godini pravosuđu za kapitalna ulaganja trebalo oko 136 milijuna kuna, od toga 60,8 milijuna kuna u zgrade, 50 milijuna u informatizaciju, a 26 milijuna kuna u opremu. Među mjerama koje Ministarstvo predlaže su i vraćanje prava sucima na dodatak na plaću na godine staža i izjednačavanje njihovih s plaćama državnih odvjetnika. Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici odlučila pristupiti reformi državne uprave s ciljem da postane manja, učinkovitija i kvalitetnija, te da racionalnije koristi raspoloživa sredstva. Reforma državne uprave, osim promjena u organizaciji i utvrđivanju optimalnog broja zapslenih trebala bi obuhvatiti i promjene vezane uz prava, obveze i odgovornost zaposlenih u državnoj upravi, posebice obrazovanje, prijam u državnu službu, plaće, način odabira vodećih kadrova itd. Reforma bi se trebala provesti u 3 faze. U prvoj, do konca ožujka iduće godine, trebala bi biti izrađena Studija izvodljivosti reforme. Konac lipnja 2003. rok je do kojega bi studiju trebalo raspraviti i prihvatiti, a nakon toga slijedila bi primjena. Za koordinatora pripreme reforme državne uprave Vlada je odredila Gorana Granića, potpredsjednika Vlade.