DE-E-US-NATO-SUMMIT-REFORMA-Organizacije/savezi-Obrana-Diplomacija nj 14. XI. DPA: nato očekuje summit preobrazbe NJEMAČKADPA14. XI. 2002.Glancanje NATO-a - praški "summit preobrazbe""Već mjesecima glavni tajnik NATO-a George
Robertson samosvjesno najavljuje 'summit preobrazbe'. Na sastanku na vrhu, koji će u Pragu biti održan sljedećeg četvrtka i petka, šefovi država i vlada 19 članica saveza namjeravaju iz temelja uglancati 50-godišnji savez.Brže, više, dalje - čini se da olimpijsko geslo motivira i NATO. U Pragu bi trebala biti donesena odluka o formiranju NATO-ve interventne postrojbe, koja će moći krenuti u akciju u vrlo kratkom roku gdje god se ukaže potreba. Prostorne granice NATO-vih akcija, navedene u sporazumu o utemeljenju saveza, odavno su nestale - bez velike buke. Sam savez, koji je 1949. g. utemeljilo 12 država da bi broj njegovih članica u međuvremenu narastao na 19 - pozvat će još sedam država da 2004. g. pristupe krugu njegovih članica i time proširiti svoj teritorij daleko preko granica nekadašnjeg područja utjecaja Sovjetskog Saveza. Novim članicama trebale bi postati baltičke države Letonija, Litva i Estonija te Slovenija, Slovačka, Rumunjska i Bugarska.
NJEMAČKA
DPA
14. XI. 2002.
Glancanje NATO-a - praški "summit preobrazbe"
"Već mjesecima glavni tajnik NATO-a George Robertson samosvjesno
najavljuje 'summit preobrazbe'. Na sastanku na vrhu, koji će u
Pragu biti održan sljedećeg četvrtka i petka, šefovi država i vlada
19 članica saveza namjeravaju iz temelja uglancati 50-godišnji
savez.
Brže, više, dalje - čini se da olimpijsko geslo motivira i NATO. U
Pragu bi trebala biti donesena odluka o formiranju NATO-ve
interventne postrojbe, koja će moći krenuti u akciju u vrlo kratkom
roku gdje god se ukaže potreba. Prostorne granice NATO-vih akcija,
navedene u sporazumu o utemeljenju saveza, odavno su nestale - bez
velike buke. Sam savez, koji je 1949. g. utemeljilo 12 država da bi
broj njegovih članica u međuvremenu narastao na 19 - pozvat će još
sedam država da 2004. g. pristupe krugu njegovih članica i time
proširiti svoj teritorij daleko preko granica nekadašnjeg područja
utjecaja Sovjetskog Saveza. Novim članicama trebale bi postati
baltičke države Letonija, Litva i Estonija te Slovenija, Slovačka,
Rumunjska i Bugarska.
Sovjetski Savez bio je neprijatelj od kojeg su se NATO-ve članice
željele obraniti zajedničkim snagama. U skladu s tim ciljem
pripremale su se za rat u srcu Europe - ponajprije u Njemačkoj.
Europski saveznici pribavili su teške oklopljene postrojbe, koje
su se trebale boriti na njihovu ili na susjednom terenu. SAD su
nastavile razvijati svoje sposobnost prebacivanja oružanih snaga
na velike udaljenosti i njihova borbenog angažmana na udaljenim
područjima u duljem vremenskom razdoblju.
Nakon raspada Varšavskog pakta kojim su dominirali Sovjeti opisana
je NATO-va strategija sve više postajala suvišna. Najkasnije od
terorističkih napada 11. rujna 2001. g. NATO je uvidio da se
neprijatelj u međuvremenu promijenio te da se protiv njega više ne
može boriti starim konceptima. Novu prijetnju utjelovljuje oružje
za masovno uništenje u rukama terorista odnosno nepredvidivih
režima, smatraju danas članice NATO-a.
No, savezu još nedostaju sposobnosti da nadvlada tu prijetnju.
Teška oprema od jučer, namijenjena europskom ratnom poprištu, više
ne odgovara današnjim mobilnim ratnicima, koji bi neprijatelja
trebao pozvati na odgovornost širom svijeta - uz pomoć maksimalne
mobilnosti i tehničke rafiniranosti. No, odluke o
osuvremenjivanju, donesene na NATO-vu summitu u Washingtonu 1999.
- riječ je o programu sastavljenom od 58 pojedinačnih točaka - bile
su previše neobvezujuće, kritiziraju visoki NATO-vi diplomati.
Sada bi trebala biti donesena odluka o usredotočivanju na
najvažnije stvari. U središtu pozornosti nalaze se četiri
područja: obrana od atomskog, kemijskog i biološkog oružja, nadmoć
borbenog, kontrolnog i komunikacijskog sustava, osiguravanje
suradnje nacionalnih oružanih snaga raznih zemalja, uspostava brze
raspoloživosti postrojbi i za dulje operacije.
Kako sve to ne bi postalo previše skupo, Europljani moraju povezati
svoje oružane snage žele li zatrpati sve dublji jaz u odnosu na
Sjedinjene Države. 'Ako svatko želi imati sve, konačni će rezultat
biti ništa', upozorava glavni tajnik NATO-a. Zato je u tijeku
raspodjela zadaća. Njemačka ravna radnom skupinom koja bi trebala
utvrditi mogućnosti premošćivanja jaza u pitanju zračnog prijevoza
do isporuke hitno potrebnog Airbus-a A440M", napominje Thomas P.
Spieker na kraju priloga.