RU IZVESTIJA 18. 10. 2002. ŠIRENJE NATO-A

RUSIJA IZVESTIJA 18. 10. 2002. Širenje bez podgrijavanja "Primanje sedam novih zemalja u NATO bit će rezultat tijekom pariškog sastanka u studenom, pročulo se na međunarodnom seminaru u Pskovu o posljedicama širenja NATO-a. Tajnu su sudionicima otkrili predstavnici Sjevernoatlantskog bloka na seminaru, ističući listom kako je popis sedam članica još uvijek neslužben. Tako bi 'slavnu sedmorku' trebale sastavljati sljedeće zemlje: uza sve tri baltičke (Litvu, Letoniju i Estoniju), još Slovenija, Slovačka, Bugarska i Rumunjska. Informacije nije među nazočnima izazvala neku senzaciju, već stoga što će se 'pozivnice' objaviti tek na sastanku u Pragu, a taj se popis među diplomatima i političarima smatra očitim. Upravo su diplomati i političari činili sudionike seminara 'Regionalna sigurnost i širenje NATO-a'., koji je organizirao Odbor za međunarodne poslove Vijeća federacije (op. prev. gornji dom ruskog parlamenta) i Informacijski ured NATO-a u Moskvi. Inicijator seminara i senator Pskovske oblasti Mihail Margelov se pitao: Stupanjam u blok Latvija i Estonije, NATO će doći na granice Pskovske oblasti - a što to nosi ovoj regiji, budući da se u Rusiji na širenje NATO-a i dalje ne gleda kao na korisnu stvar. Ni drugi sudionici nisu nalazili 'pluseva' toj tendenciji, osim 'povećavanja opće razine sigurnosti' i pretpostavki za poboljšanje odnosa sa susjedima'. Pa i to je više koristi nego od širenja Europske Unije, od čega Rusija ima samo 'brige i neprilike', čulo se na seminaru, ali uz ogradu da je to ipak samo prva etapa. Politolog Andrej Poljakov: 'Svaki vojno-politički savez doživi s vremenom raspad, ili se pretvara u viteški red. Tako i Sjevernoatlantski blok već deset godina nema neprijatelja zbog kojega je osnovan (Sovjetski Savez i Organizacija Varšavskog ugovora). Zato je daljnje širenje NATO na istim osnovama besmisleno, drži Poljakov. Američki veleposlanik u Moskvi Alexander Wershbau potvrđuje tu hipotezu: 'Nama je potreban savez u skladu s izmijenjenom situacijom u svijetu. Odgovara li tome NATO, mi ne znamo'. Predstavnik Europskog instituta u Moskvi Dmitrij Danilov je razvio tu tezu: 'SAD je zainteresiran za NATO, ali kao jedan od mehanizama sigurnosti, jer danas neki drugi načini rješavanja međunarodnih problema mogu biti učinkovitiji'. Predstavnici NATO-a na seminaru odbacivali su ideju 'polovične svrhe bloka'. 'Da, vojna reforma će uslijediti, ali kakva, još nije jasno, budući da su financijske ljudske pričuve alijanse vrlo ograničene. Zato će značaj reforma uvelike ovisiti o 'najstarijeg dioničara' bloka - Sjedinjenih Država. Zasad se NATO-ovi analitičari slažu u tome da će središnjim pravcem modernizacije bloka biti stvaranje Snaga za brzo djelovanje (SBD), ali se europske zemlje još nisu dogovorile ni o koncepciji te zamisli. U NATO-ovom stožeru smatraju da će probni kamen biti razmatranje iračkog problema na predstojećem summitu bloka u Pragu. SAD računaju okupiti saveznike protiv režima Saddama Huseina, uvjeravajući ih da SBD moraju biti jedinstvene u okvirima bloka, i da nikakvih alternativnih europskih snaga ne treba biti. U tome se razlikuju europska stajališta, uz shvatljivo izuzeće Velike Britanije. Vodstvo bloka, na čelu s Georgom Robertsonom pokušat će obrađivati Europljane tako što bi, u slučaju daljnje europske neodlučnosti, SAD mogao 'odmahnuti' rukom na Bruxelles, a to znači da će vojno-politički savez pogoditi marginalizacija. Tako da bi Prag, smatraju u stožeru NATO-a, mogao biti mjestom gdje se rješava sudbina Sjevernoatlantskog bloka", piše Aleksandr Lebedev.