ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Ustavni sud utvrdio je danas da su oslobodilačke akcije hrvatske vojske u Domovinskom ratu bile u skladu s Ustavom, ali da nije nadležan utvrđivati događaje, radnje i postupanja prilikom pojedinih
oslobodilačkih akcija.
ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Ustavni sud utvrdio je danas da su
oslobodilačke akcije hrvatske vojske u Domovinskom ratu bile u
skladu s Ustavom, ali da nije nadležan utvrđivati događaje, radnje
i postupanja prilikom pojedinih oslobodilačkih akcija.#L#
"Djelovanje oružanih snaga RH u razdoblju Domovinskog rata,
poduzeto s ciljem oslobađanja dijelova okupiranog područja RH,
bilo je u skladu s ustavnom obvezom oružanih snaga RH da zaštite
suverenitet i neovisnost RH i obrane njenu teritorijalnu
cjelovitost", stoji u priopćenju Ustavnog suda.
U tom se priopćenju sažima Izvješće o pojedinim ustavnopravnim
aspektima oslobodilačkih akcija hrvatske vojske koje je Ustavni
sud donio na traženje hrvatske Vlade.
Vlada je 10. listopada ove godine zatražila mišljenje Ustavnog suda
o pojedinim ustavnopravnim aspektima oslobodilačkih akcija
Domovinskog rata i s njima povezanim ovlastima i dužnostima
oružanih snaga, a vezano uz hašku optužnicu i nalog za uhićenje
umirovljenog generala Janka Bobetka.
U Izvješću od 50-tak stranica, koje su ustavni suci jednoglasno
usvojili, navodi se da su hrvatske oružane snage djelovale u ime i
po ovlaštenju suverene države s međunarodnopravnim
subjektivitetom, te da su oslobađajući okupirana područja
suzbijale oružanu pobunu i otklanjale posljedice "izvanjske
oružane agresije".
Ustavni je sud utvrdio da je hrvatska vojska na okupiranim
područjima uvodila ustavnopravni, a time i međunarodnopravni
poredak kao njegov dio, sa svim pravima, obvezama i odgovornostima
koje su za njih proizlazili iz Ustava i zakona RH i iz
međunarodnopravnih akata koje je Hrvatska prihvatila i
ratificirala.
Sud se, međutim, proglasio nenadležnim utvrđivati događaje, radnje
i postupanja u vrijeme provedbe pojedinih oslobodilačkih akcija
jer su oni "individualne i činjenične naravi".
"... u pravnom poretku utemeljenom na načelu vladavine prava
dokazivanje postojanja kaznenog djela, kao i dokazivanje krivnje
eventualnog počinitelja tog djela, provodi se jedino i isključivo u
sudskom postupku pred nadležnim sudom, pred kojim je podignuta
optužnica, a okrivljena se osoba mora smatrati nedužnom i nitko je
ne smije smatrati krivom sve dok joj se pravomoćnom sudskom
presudom ne utvrdi krivnja", stoji u priopćenju.
Ustavni sud utvrdio je također da nije nadležan ocjenjivati ni
suglasnost, ni suprotnost općih akata Ujedinjenih naroda i
njegovih tijela s hrvatskim Ustavom, niti je u postupku zaštite
ljudskih prava i temeljnih sloboda nadležan odlučivati protiv
pojedinačnih odluka bilo kojeg tijela UN-a.
Izvješće je, kako se navodi, dostavljeno predsjedniku Hrvatskog
sabora i na znanje predsjedniku države Stjepanu Mesiću i premijeru
Ivici Račanu, a biti će objavljeno i u Narodnim novinama.
Izvješće sadrži opsežan i podroban prikaz mjerodavnih hrvatskih
pravnih akata, akata koje su donosila samoproglašena tijela
neustavne tvorevine Republike Srpske Krajine, te njoj prethodećih
"srpskih autonomnih oblasti" i "srpskih oblasti" ustrojenih na
okupiranom hrvatskom području od 1990. do 1995., te
međunarodnopravnih akata relevantnih u tom razdoblju.
(Hina) pp so