NJ 5. XI. DPA: JE LI KRŠĆANSTVO UGRAĐENO U EUROPSKE TEMELJE?

NJEMAČKA DPA 5. XI. 2002. Katolička elita prisjeća se u Berlinu temeljnih europskih vrijednosti "Pljesak je izostao. Potpredsjednik Središnjeg židovskog vijeća Michel Firedman nije podigao ruke kako bi zapljeskao kada je ukrajinski kardinal Lubomir Husar dovršio svoj govor. Poglavar najveće grkokatoličke crkve na Istoku podsjetio je na kršćanske korijene Europe. 'Postoje temeljne vrijednosti koje su svima zajedničke a izviru iz kršćanstva', naglasio je bradati kardinal s Istoka. Ravnatelj Povjerenstva Njemačke biskupske konferencije u Berlinu Karl Juesten brzo je ponovno prišao mikrofonu: 'Kardinal je, naravno, mislio na židovsko-kršćansko nasljeđe? Da, klima glavom'. Berlinska katolička elita okupila se u ponedjeljak u Katoličkoj akademiji na tradicionalnom prijemu povodom dana sv. Mihovila. Pozivu predsjedatelja Njemačke biskupske konferencije kardinala Karla Lehmanna odazvali su se i njemački predsjednik Johannes Rau, predsjednik Bundestaga Wolfgang Thierse, šefica parlamentarne frakcije CDU/CSU Angela Merkel i neki zastupnici. Lehmann je uvjeravao političare da će ih crkva poduprijeti u očuvanju zajedničkih temeljnih vrijednosti. 'Crkva će rado dati svoj doprinos', izjavio je on. U glavnom gradu Njemačke boravila su istodobno čak tri kardinala - i nakon preseljenja vlade takav je stjecaj okolnosti prava rijetkost. Uz Lehmanna i njegova berlinskog kolegu Georga Sterzinskog, najuzbudljiviju biografiju bilježi upravo ukrajinski kardinal Husar. Njegova crkva, koja priznaje Papu ali poput pravoslavne crkve slavi liturgiju po bizantinskom ritualu i dopušta svećenicima brak, bila je zabranjena u Ukrajini za vrijeme sovjetske vladavine. Većina grkokatolika postali su pravoslavci a brojni duhovnici izgubili su život u sovjetkim logorima. Husar, rođen u Lvivu, živio je u Sjedinjenim Državama i u Italiji. G. 1977. tajno je posvećen za biskupa ilegalne crkve. Gotovo dvadeset godina kasnije Vatikan je priznao čin posvećenja. Nakon sloma sovjetske vladavine Husar se vratio u Ukrajinu, gdje je doživio ponovno rođenje grkatoličke crkve. 'Bio je to žestok udarac za pravoslavce', izjavljuje Husar. Spor se rasplamsao ponajprije oko pitanja crkvene imovine. U više od 400 slučajeva pravoslavne i grkokatoličke zajednice još se uvijek ne mogu dogovoriti o upotrebi crkava. Unijska crkva - koja je taj naziv dobila zbog povezanosti s Rimom - sjedi između dva stolca - nije ni pravoslavna ni rimokatolička, ne smatra se istinskim sastavnim dijelom Europe ni nekadašnjih sovjetskih država. Kardinal smatra da je to prilika: 'Živimo u dvije kulture i zato možemo biti posrednici. Husar se nadovezuje na izjavu Pape Ivana Pavla II.: 'Europa diše uz pomoć dva plućna krila - jedno je bizantinska a drugo latinska tradicija'. Po Husarovu mišljenju Nijemci su najbolje sačuvali svijest o kršćanskom podrijetlu Europe. Valja napomenuti da se zaista upravo Njemačka biskupska konferencija zalaže da u preambuli ustava EU u nastajanju bude spomenuta i vjera. No, reakcija na Husarov govor pokazuje također da je pogled na europske korijene u Njemačkoj nešto širi no što ukrajinski kardinal pretpostavlja. Usprkos tome, Friedman nije ostao na prijemu dulje no što je bilo nužno", napominje na kraju priloga Ulrike Koltermann.