ZAGREB, 28. listopada (Hina) - Prijedlog zakona o HRT-u saborske zastupnice Vesne Škare-Ožbolt (DC) danas je u Novinarskom domu potaknuo raspravu stručnjaka za javna glasila, a glavni zaključak je da se ne bi trebalo žuriti s
donošenjem zakona o HRT-u i da bi bilo dobro da se donese u paketu s drugim dvama zakonima - o telekomunikacijama i o medijima.
ZAGREB, 28. listopada (Hina) - Prijedlog zakona o HRT-u saborske
zastupnice Vesne Škare-Ožbolt (DC) danas je u Novinarskom domu
potaknuo raspravu stručnjaka za javna glasila, a glavni zaključak
je da se ne bi trebalo žuriti s donošenjem zakona o HRT-u i da bi bilo
dobro da se donese u paketu s drugim dvama zakonima - o
telekomunikacijama i o medijima. #L#
Zastupnica Ožbolt je istaknula da je prijedlog zakona izradila u
namjeri da bude alternativa Vladinu prijedlogu zakona o HRT-u.
Predlaže da HRT po pravnom statusu bude trgovačko društvo, umjesto
javne ustanove, da se radio i televizija odvoje i budu financijski
neovisni, da televizija ima dva programa, a radio tri programa te da
se uvede organizacija "uslužna djelatnost" za prikupljanje
pristojbe, transporta, održavanja i računovodstva. O izboru
glavnog direktora i njegova tima, po prijedlogu, odlučuje
devetočlano programsko vijeće poznavatelja medija koji ujedno
predstavljaju javnost. Članove Vijeća bira Hrvatski sabor
tročetvrtinskom većinom na petgodišnji mandat.
Glavna urednica Hrvatske televizije Jasna Ulaga-Valić upitala je
čemu hitnost donošenja zakona o HRT-u te se založila da odredbe u
njemu budu precizne kako se ne bi morao "mijenjati u hodu".
Istaknula je da se trebamo odlučiti želimo li javnu televiziju za
koju se zalaže i Vijeće Europe ili državnu koja će nas vratiti
unazad. Glavna urednica HTV-a ocijenila je kako "javna televizija
jamči da osobe koje upravljaju televizijom nisu došle iz politike".
Kako smatra, u ovome trenutku na HTV-u postoji "zametak javne
televizije, jer se prvi put dogodilo da politika ne utječe (na HTV)
iako želi utjecati!".
Glavni urednik Hrvatskog radija Duško Radić rekao je da treba
"nastaviti s odmakom od politike i razdvajanjem upravljanja od
programa". Smatra da je dobar sadašnji model Vijeća HRT-a te da bi
Radio i Televizija trebali biti dvije financijski samostalne
jedinice, ujedinjene u jednoj tvrtki.
Predsjednik Vijeća HRT-a Vlatko Silobrčić rekao je da Vijeće
zastupa isključivo javnost. Protivi se HRT-u kao trgovačkom
društvu, jer je, dodao je, riječ o neprofitnoj ustanovi.
Igor Stazić smatra da sadašnji zakon ne odvaja HRT od politike, a da
predstavnici Vijeća HRT-a nisu apolitični. Dodao je kako je interes
Radija da se osamostali te da će ga od komercijalnih postaja
"obraniti pretplata".
Antun Vrdoljak protivi se odvajanju Radija i Televizije jer bi to
dovelo Radio u težak financijski položaj. Smatra da bi se uvođenjem
treće organizacije "uslužne djelatnosti" povećale administraciju
i troškove, a ukidanje Trećeg programa uništilo hrvatski šport.
Založio se da Hrvatski sabor ima odlučnu riječ u osnivanju Vijeća
HRT-a i redakcija, jer bi se time izbjeglo da sadašnja vlast
"zabetonira" svoje ljude.
Ivan Zvonimir Čičak smatra da zakon o HRT-u treba donijeti nakon
prihvaćanja ostalih dvaju zakona (o telekomunikacijama i
informiranju).
Goran Milić napomenuo je da, ako bi se HRT ustrojio kao trgovačko
društvo, treba riješiti plaćanje PDV-a jer PDV od 250 milijuna kuna
uništilo Televiziju.
Veljko Đuretić s HTV-a založio se za stručne analize prije
donošenja odluka o razdvajanju Radija od Televizije i ukidanju
Trećeg programa.
Slaven Letica smatra kako je bolje da Televizija bude ustrojena kao
neprofitna ustanova nego trgovačko društvo te da bi odvajanje
glavnog direktora od programa bilo loše rješenje.
(Hina) bma sp