IT 25. X. CORRIERE - RUSI I ISLAMSKI TERORIZAM

ITALIJA CORRIERE DELLA SERA 25. X. 2002. Jedan, dva, mnogo neprijatelja "(...)Nakon atentata u Jemenu, Kuvajtu, na Filipinima i u Indoneziji, operacija čečenske skupine u Moskvi izgleda da dokazuje da je afganistanski rat bio manje učinkovit nego što se Washington nadao. Amerikanci su uništili jedan užasan režim i vjerojatno su uništili baze Al Qaede. No nisu uhvatili Osamu Bin Ladena i nisu smrtno ranili mrežu terorističkih suučesništava. Pogođena teškim batom vojne snage Sjedinjenih Država, neuhvatljiva živa islamskog terorizma podijelila se u desetke tajnih ćelija koje daju znakove iznenađujuće životnosti. Međusobno utječu jedna na drugu, govore jezikom islamskog fundamentalizma i prema potrebi mogu koristiti iste resurse. Ali nemaju zajedničku organsku strategiju, ne slušaju zapovijedi samo jednog čelnika i nisu 'globalni neprijatelj' o kojemu neki fantaziraju. Svaka od njih ide za nacionalnim ciljevima i napada svojeg neprijatelja: Rusiju jer ne namjerava napustiti Čečeniju, Izrael jer se prema Palestini odnosi kao prema koloniji, Ameriku jer 'okupira' srednji istok, Filipine i Indoneziju jer njihove vlade ne poštuju krute vjersko- političke ideale najradikalnijeg Islama. Više nego li vrhovni zapovjednik univerzalnog Džihada Osama, ako je još živ, izgleda kao predsjednik jedne konfederacije bez teritorija u kojoj svaki partner slijedi svoje ciljeve. Umjesto proglašavanja 'rata protiv terorizma, prije bi trebalo poželjeti mnoštvo protuterorističkih politika u kojima vojske ne moraju biti korisne koliko policije, obavještajna djelovanja, bankarski nadzor i diplomacija. To su razlozi radi kojeg moskovski događaj vjerojatno neće izmijeniti Putinov pravac u iračkom pitanju. Ruski predsjednik nema namjeru odreći se dijela nacionalnog teritorija. Izgubio bi nadzor nad Kavkazom, otvorio bi put drugim secesionističkim pokretima i u pitanje bi doveo integritet zemlje. On želi da njegov rat ostane isključivo čečenski i odbija biti upleten u operacije koje ne odgovaraju ruskim interesima u arapsko-muslimanskom svijetu. Dok se bori protiv čečenskog separatizma, Putin brani državu i stoji na čvrstoj političkoj platformi. Ako potpiše pravac SAD-a protiv Iraka riskira djelovati kao 'antimusliman' i razbuktati požar u jednoj regiji na granici njegove zemlje. U ocjenjivanju američke i ruske politike u neposrednoj budućnosti valja se sjetiti da je teritorij prve preko Atlantika a druge par stotina kilometara zračne linije od Damaska, Bagdada, Teherana, Kabula, Islamabada. Politika ne može okrenuti leđa zemljopisu.", piše Sergio Romano.